Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Novosti
×
09.08.2018.
Primjenom novog Zakona deblokirano 50.695 građana, dug smanjen za 50 milijardi kuna
Jučer su u Banskim dvorima predstavljeni prvi rezultati primjene novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Riječ je o drugoj mjeri u okviru zakonodavnog paketa koji je Vlada pripremila za olakšavanje položaja blokiranih hrvatskih građana. Učinke zakona predstavili su predsjednik Uprave Financijske agencije Dražen Čović, pomoćnik ministra i ravnatelj Carinske uprave Hrvoje Čović, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj te savjetnica Uprave u FINA-i Vinka Ilak.
Opipljivi rezultati Vladinih mjera u kratkom roku
Predsjednik Uprave Financijske agencije na samom je početku upozorio da se problem blokiranih proteže se kroz cijeli niz godina te da je dodatno generiran razdobljem gospodarske krize u kojoj se nalazila Hrvatska. Naveo je da se 30. lipnja ove godine u blokadi nalazilo 323.758 građana s ukupnim dugom, bez kamata, od 43 milijarde i 810 milijuna kuna. Kazao je da je sve do sada rastao broj blokiranih, kao i ukupnih iznosa duga, zbog teškog stanja u kojem se ti ljudi nalaze.
"Ova je Vlada odlučila pružiti im ruku solidarnosti i poduzeti mjere koje su u vrlo kratkom vremenu donijele vidljive i opipljive rezultate", napomenuo je, podsjetivši da je uredno izvršenje obveza, dugova i preuzetih obveza standard koji se mora poštivati.
Podsjetio je da je prije petnaestak dana predsjednik Vlade Plenković predstavio javnosti mjere iz Zakona o otpisu dugova, na temelju kojeg su država i pravne osobe povezane s državom, otpisale dio dugova građana u iznosu od 10.000 kuna, uz pripadajuće kamate, čime je deblokirano 6.248 građana, dok je za 150.474 blokiranih građana izvršen otpis barem jedne od ovrha. Otpisano je 846 milijuna glavnice i 491 milijun kamata.
Prestao postupak za ovrhe starije od tri godine, bez naplata u zadnjih 6 mjeseci
"Ovaj zakon, kao jedan od tri zakona u paketu rješavanja problema, uspješno je proveden ovoga vikenda, kad su kroz sustav FINA-e automatski izvršena isknjiženja, odnosno, prestanak provođenja ovrha za sve ovrhe u registrima Agencije koje su starije od tri godine i po kojima naplata u zadnjih 6 mjeseci nije iznosila niti jednu kunu", naglasio je predsjednik Uprave FINA-e. Kazao je da je FINA prestala s provedbom ovrhe barem po jednoj osnovi za 225.322 blokirana građana, što je ukupno 70% blokiranih građana. "Ovom je mjerom, početkom ovoga tjedna deblokirano 50.695 građana, što je 16% svih blokiranih", naveo je.
,,Ako tome pridodamo deblokirane iz zakona o oprostu dugova, ukupan broj deblokiranih građana penje se na preko 57.000. Ukupan dug koji je ovim načinom smanjen iz FINA-inih očevidnika iznosi gotovo 50 milijardi kuna. Od toga se 30 milijardi i 70 milijuna odnosi na glavnicu (preko 68%), a kamata je otpisano preko 19 milijardi kuna, od ukupno 22 milijarde kamata", izjavio je.
Sa 325 tisuća broj blokiranih građana smanjen na 270 tisuća
Dražen Čović naglašava da se ovdje ne radi o otpisu duga, nego samo o obustavi provođenja ovrha koje su se pokazale nenaplativima. Naime, vjerojatnost naplate ovih tražbina koje se u FINA-inim registrima nalaze dulje od tri godine, a da u zadnjih šest mjeseci nije naplaćena nijedna kuna, manja je od 1%.
"Ovime dugovi ne prestaju, ali prestaju ovrhe. Time se destimuliraju vjerovnici da pokreću ovrhe kada znaju da je ovrha očito nemoguća čime se dugoročno radi na smanjenju troškova ovršenika i ovršnog postupka." napominje Čović. Kazao je da je vidljivo da se većina duga odnosi na tzv. stare dugove koje duguje manji broj blokiranih građana. Nakon primjene ovog zakona, ostaje blokirano 270.000 građana s dugom od oko 13 milijardi kuna. Prosječan iznos blokada je do donošenja ovih zakona iznosio 135.000 kuna pao je za dvije trećine na 48.000 kuna, pojasnio je.
Dugoročno rješenje
"Ovdje se ne radi o jednokratnom rješenju, nego o dugoročnom. To znači da se efekti zakona produljuju cijelim njegovim trajanjem. Kako svaki dan ide, a ovrha ulazi u treću godinu, takve ovrhe za koje nema naplate šest mjeseci jednako će se isknjižavati," napominje Čović. Na ovaj način prestaju tzv. "vječne" ovrhe. Očekuje se da se ovim mjerama riješe pitanja tzv. starih ovrha, iz razdoblja u pravilu od 2000.-do 2010., a nisu rijetke ni one iz devedesetih godina.
"Te se ovrhe, razvidno je, teško naplaćuju i zagušuju sustav, pokazujući netočnu sliku", ističe Čović i dodaje da zakon donosi i novinu koja će utjecati na smanjenje priljeva novih ovrha pa slijedom i smanjenjem troškova za njihovu provedbu. Pojasnio je da dolazi do promjene u načinu plaćanja.
Destimuliraju se ovrhe s niskom mogućnošću naplate
Naime, do sada je ovrha za ovrhovoditelja, odnosno za vjerovnika bila besplatna, a sada se uvodi predujam. Tako će se na destimulirati vjerovnici da pokreću ovrhe za koje je evidentno da ne postoji šansa da se naplate jer je njihov dužnik već duže vrijeme blokiran. "FINA će svim vjerovnicima omogućiti da dođu do podatka je li njihov dužnik blokiran i koliko je dugo blokiran, za koji iznos i na koje vrijeme pa će sam moći procijeniti isplati li mu se povesti postupak ovrhe i predujmiti troškove provođenja", obrazlaže Čović. Napominje i da se ovdje radi o usklađenju sa temeljnim načelima Ovršnoga zakona u smislu da vjerovnik troškove predujmljuje, a dužnik ih plaća snoseći konačne troškove ovrhe.
Predsjednik Uprave FINA-e naglasio je da je do prestanka ovrhe došlo automatski. Dužnici nisu morali podnijeti nikakav zahtjev niti donositi potvrde, jer su ovrhe ovoga vikenda isknjižene automatski. Na kraju svog izlaganja, Dražen Čović zahvalio je svim FINA-im radnicima koji su sudjelovali u provođenju Vladinih mjera, FINA-inoj poslovnoj mreži i poslovnim centrima.
Poziv jedinicama lokalne samouprave
Pomoćnik ministra financija i ravnatelj Carinske uprave Hrvoje Čović podsjetio je da je druga mjera za pomoć blokiranima omogućena zakonom koji je stupio na snagu 4. kolovoza, a predstavljen je na Vladi 27. travnja te izglasan u Hrvatskome saboru 6. srpnja. Iskoristio je ovu priliku da zamoli jedinice lokalne samouprave da se uključe u prvu mjeru kojom Vlada rješava problem blokiranih. "Radi se o otpisu dugova fizičkih osoba, gdje smo uspjeli deblokirati 6.248 naših građana te molimo lokalnu samoupravu i tvrtke koje su u njihovom pretežitom vlasništvu da se također uključe", pozvao je Hrvoje Čović.
Brži, učinkovitiji i jeftiniji postupak uz poštivanje digniteta dužnika i prava vjerovnika
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj govorio je o trećem dijelu paketa rješavanja problema blokiranih građana – o Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača. Taj zakon, donesen 6. srpnja, stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine. Razlozi odgođenog stupanja na snagu, pojasnio je, su priprema za provođenje zakona. "Čekamo učinke ova dva zakona kako bi treći dao konačno rješenje ovih problema. Zakon o stečaju potrošača ušao je u naš pravni sustav 2016. godine, ali nije uspio riješiti problem prezaduženosti hrvatskih građana i zato je Vlada pristupila izmjenama i dopunama čiji je osnovni cilj pojednostaviti postupak stečaja potrošača", kazao je.
Napominje da su ciljne grupe zakona insolventni potrošači koji su, u dužem vremenskom razdoblju, blokirani zbog manjih iznosa dugova. "Govorimo o broju od približno 120.000 građana blokiranih dulje od tri godine, čiji dug ne prelazi iznos od 20.000 kuna", naveo je državni tajnik Turkalj, dodajući: "Mi procjenjujemo, nakon što prva dva zakona budu provedena, da će se ovaj broj dalje povećavati. Ono što je bitno, je da će FINA po službenoj dužnosti pokretati stečajni postupak. Pritom će, pojašnjava Turkalj, građani izraziti svoju volju – jer pokretanje po službenoj dužnosti ne znači i obvezu.
"Previđene su dvije varijante, ovisno o tome ima li građanin imovinu ili ne. Ako nema imovine, postupak je jednostavan i brz - ne imenuje se povjerenik za stečaj, postupak se otvara i zatvara. Druga je varijanta kad imovina postoji. Tada se imenuje stečajni povjerenik, provodi postupak prodaje imovine i razmjerno se namiruju vjerovnici", navodi državni tajnik Turkalj.
Podsjeća da je u dosadašnjem zakonu problem bio u vrlo malom broju stečajnih povjerenika. "Bilo ih je samo dva, a sada smo značajno proširili krug osoba koje mogu provoditi stečaj", napominje Turkalj.
Dodao je da je prošli tjedan ministar Bošnjaković predstavio radni tekst zakona, a nakon ljetne stanke očekuje se javna rasprava i okrugli stolovi kroz koje će se doći do konačnog teksta.
"Važna je namjera Vlade i ministarstva pravosuđa da ovršni postupak bude brži, učinkovitiji i jeftiniji za građane, da se poštuje dignitet dužnika, ali i prava vjerovnika. Želimo riješiti problem nakon dviju presuda Europskoga suda pravde u Luxembourgu, da ovršne isprave i dalje ovršuju na području Europske unije. U tom kontekstu došlo je do reorganizacije svih sudionika ovršnog postupka: ovrha bi se vratila pod kontrolu suda, a javni bilježnici bili bi povjerenici suda", napominje Turkalj.
Naglasio je da se u prijedlogu nalazi i širenje popisa primanja koja bi se izuzela od ovrha, zabrana ovrha nad nekretninom tijekom zimskog razdoblja te povećanje duga zbog kojeg bi se moglo zatražiti ovrhu nad nekretninom na 40.000 kuna.
(HINA, 08.08.2018.)
Predsjednik Uprave Financijske agencije na samom je početku upozorio da se problem blokiranih proteže se kroz cijeli niz godina te da je dodatno generiran razdobljem gospodarske krize u kojoj se nalazila Hrvatska. Naveo je da se 30. lipnja ove godine u blokadi nalazilo 323.758 građana s ukupnim dugom, bez kamata, od 43 milijarde i 810 milijuna kuna. Kazao je da je sve do sada rastao broj blokiranih, kao i ukupnih iznosa duga, zbog teškog stanja u kojem se ti ljudi nalaze.
"Ova je Vlada odlučila pružiti im ruku solidarnosti i poduzeti mjere koje su u vrlo kratkom vremenu donijele vidljive i opipljive rezultate", napomenuo je, podsjetivši da je uredno izvršenje obveza, dugova i preuzetih obveza standard koji se mora poštivati.
Podsjetio je da je prije petnaestak dana predsjednik Vlade Plenković predstavio javnosti mjere iz Zakona o otpisu dugova, na temelju kojeg su država i pravne osobe povezane s državom, otpisale dio dugova građana u iznosu od 10.000 kuna, uz pripadajuće kamate, čime je deblokirano 6.248 građana, dok je za 150.474 blokiranih građana izvršen otpis barem jedne od ovrha. Otpisano je 846 milijuna glavnice i 491 milijun kamata.
Prestao postupak za ovrhe starije od tri godine, bez naplata u zadnjih 6 mjeseci
"Ovaj zakon, kao jedan od tri zakona u paketu rješavanja problema, uspješno je proveden ovoga vikenda, kad su kroz sustav FINA-e automatski izvršena isknjiženja, odnosno, prestanak provođenja ovrha za sve ovrhe u registrima Agencije koje su starije od tri godine i po kojima naplata u zadnjih 6 mjeseci nije iznosila niti jednu kunu", naglasio je predsjednik Uprave FINA-e. Kazao je da je FINA prestala s provedbom ovrhe barem po jednoj osnovi za 225.322 blokirana građana, što je ukupno 70% blokiranih građana. "Ovom je mjerom, početkom ovoga tjedna deblokirano 50.695 građana, što je 16% svih blokiranih", naveo je.
,,Ako tome pridodamo deblokirane iz zakona o oprostu dugova, ukupan broj deblokiranih građana penje se na preko 57.000. Ukupan dug koji je ovim načinom smanjen iz FINA-inih očevidnika iznosi gotovo 50 milijardi kuna. Od toga se 30 milijardi i 70 milijuna odnosi na glavnicu (preko 68%), a kamata je otpisano preko 19 milijardi kuna, od ukupno 22 milijarde kamata", izjavio je.
Sa 325 tisuća broj blokiranih građana smanjen na 270 tisuća
Dražen Čović naglašava da se ovdje ne radi o otpisu duga, nego samo o obustavi provođenja ovrha koje su se pokazale nenaplativima. Naime, vjerojatnost naplate ovih tražbina koje se u FINA-inim registrima nalaze dulje od tri godine, a da u zadnjih šest mjeseci nije naplaćena nijedna kuna, manja je od 1%.
"Ovime dugovi ne prestaju, ali prestaju ovrhe. Time se destimuliraju vjerovnici da pokreću ovrhe kada znaju da je ovrha očito nemoguća čime se dugoročno radi na smanjenju troškova ovršenika i ovršnog postupka." napominje Čović. Kazao je da je vidljivo da se većina duga odnosi na tzv. stare dugove koje duguje manji broj blokiranih građana. Nakon primjene ovog zakona, ostaje blokirano 270.000 građana s dugom od oko 13 milijardi kuna. Prosječan iznos blokada je do donošenja ovih zakona iznosio 135.000 kuna pao je za dvije trećine na 48.000 kuna, pojasnio je.
Dugoročno rješenje
"Ovdje se ne radi o jednokratnom rješenju, nego o dugoročnom. To znači da se efekti zakona produljuju cijelim njegovim trajanjem. Kako svaki dan ide, a ovrha ulazi u treću godinu, takve ovrhe za koje nema naplate šest mjeseci jednako će se isknjižavati," napominje Čović. Na ovaj način prestaju tzv. "vječne" ovrhe. Očekuje se da se ovim mjerama riješe pitanja tzv. starih ovrha, iz razdoblja u pravilu od 2000.-do 2010., a nisu rijetke ni one iz devedesetih godina.
"Te se ovrhe, razvidno je, teško naplaćuju i zagušuju sustav, pokazujući netočnu sliku", ističe Čović i dodaje da zakon donosi i novinu koja će utjecati na smanjenje priljeva novih ovrha pa slijedom i smanjenjem troškova za njihovu provedbu. Pojasnio je da dolazi do promjene u načinu plaćanja.
Destimuliraju se ovrhe s niskom mogućnošću naplate
Naime, do sada je ovrha za ovrhovoditelja, odnosno za vjerovnika bila besplatna, a sada se uvodi predujam. Tako će se na destimulirati vjerovnici da pokreću ovrhe za koje je evidentno da ne postoji šansa da se naplate jer je njihov dužnik već duže vrijeme blokiran. "FINA će svim vjerovnicima omogućiti da dođu do podatka je li njihov dužnik blokiran i koliko je dugo blokiran, za koji iznos i na koje vrijeme pa će sam moći procijeniti isplati li mu se povesti postupak ovrhe i predujmiti troškove provođenja", obrazlaže Čović. Napominje i da se ovdje radi o usklađenju sa temeljnim načelima Ovršnoga zakona u smislu da vjerovnik troškove predujmljuje, a dužnik ih plaća snoseći konačne troškove ovrhe.
Predsjednik Uprave FINA-e naglasio je da je do prestanka ovrhe došlo automatski. Dužnici nisu morali podnijeti nikakav zahtjev niti donositi potvrde, jer su ovrhe ovoga vikenda isknjižene automatski. Na kraju svog izlaganja, Dražen Čović zahvalio je svim FINA-im radnicima koji su sudjelovali u provođenju Vladinih mjera, FINA-inoj poslovnoj mreži i poslovnim centrima.
Poziv jedinicama lokalne samouprave
Pomoćnik ministra financija i ravnatelj Carinske uprave Hrvoje Čović podsjetio je da je druga mjera za pomoć blokiranima omogućena zakonom koji je stupio na snagu 4. kolovoza, a predstavljen je na Vladi 27. travnja te izglasan u Hrvatskome saboru 6. srpnja. Iskoristio je ovu priliku da zamoli jedinice lokalne samouprave da se uključe u prvu mjeru kojom Vlada rješava problem blokiranih. "Radi se o otpisu dugova fizičkih osoba, gdje smo uspjeli deblokirati 6.248 naših građana te molimo lokalnu samoupravu i tvrtke koje su u njihovom pretežitom vlasništvu da se također uključe", pozvao je Hrvoje Čović.
Brži, učinkovitiji i jeftiniji postupak uz poštivanje digniteta dužnika i prava vjerovnika
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj govorio je o trećem dijelu paketa rješavanja problema blokiranih građana – o Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača. Taj zakon, donesen 6. srpnja, stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine. Razlozi odgođenog stupanja na snagu, pojasnio je, su priprema za provođenje zakona. "Čekamo učinke ova dva zakona kako bi treći dao konačno rješenje ovih problema. Zakon o stečaju potrošača ušao je u naš pravni sustav 2016. godine, ali nije uspio riješiti problem prezaduženosti hrvatskih građana i zato je Vlada pristupila izmjenama i dopunama čiji je osnovni cilj pojednostaviti postupak stečaja potrošača", kazao je.
Napominje da su ciljne grupe zakona insolventni potrošači koji su, u dužem vremenskom razdoblju, blokirani zbog manjih iznosa dugova. "Govorimo o broju od približno 120.000 građana blokiranih dulje od tri godine, čiji dug ne prelazi iznos od 20.000 kuna", naveo je državni tajnik Turkalj, dodajući: "Mi procjenjujemo, nakon što prva dva zakona budu provedena, da će se ovaj broj dalje povećavati. Ono što je bitno, je da će FINA po službenoj dužnosti pokretati stečajni postupak. Pritom će, pojašnjava Turkalj, građani izraziti svoju volju – jer pokretanje po službenoj dužnosti ne znači i obvezu.
"Previđene su dvije varijante, ovisno o tome ima li građanin imovinu ili ne. Ako nema imovine, postupak je jednostavan i brz - ne imenuje se povjerenik za stečaj, postupak se otvara i zatvara. Druga je varijanta kad imovina postoji. Tada se imenuje stečajni povjerenik, provodi postupak prodaje imovine i razmjerno se namiruju vjerovnici", navodi državni tajnik Turkalj.
Podsjeća da je u dosadašnjem zakonu problem bio u vrlo malom broju stečajnih povjerenika. "Bilo ih je samo dva, a sada smo značajno proširili krug osoba koje mogu provoditi stečaj", napominje Turkalj.
Dodao je da je prošli tjedan ministar Bošnjaković predstavio radni tekst zakona, a nakon ljetne stanke očekuje se javna rasprava i okrugli stolovi kroz koje će se doći do konačnog teksta.
"Važna je namjera Vlade i ministarstva pravosuđa da ovršni postupak bude brži, učinkovitiji i jeftiniji za građane, da se poštuje dignitet dužnika, ali i prava vjerovnika. Želimo riješiti problem nakon dviju presuda Europskoga suda pravde u Luxembourgu, da ovršne isprave i dalje ovršuju na području Europske unije. U tom kontekstu došlo je do reorganizacije svih sudionika ovršnog postupka: ovrha bi se vratila pod kontrolu suda, a javni bilježnici bili bi povjerenici suda", napominje Turkalj.
Naglasio je da se u prijedlogu nalazi i širenje popisa primanja koja bi se izuzela od ovrha, zabrana ovrha nad nekretninom tijekom zimskog razdoblja te povećanje duga zbog kojeg bi se moglo zatražiti ovrhu nad nekretninom na 40.000 kuna.
(HINA, 08.08.2018.)
