Kako je izvijestio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, konačnim prijedlozima Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača, u nacionalno zakonodavstvo se implementiraju direktive EU-a o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.

Tom implementacijom mijenjaju se uvjeti za imenovanje stečajnih upravitelja i način dodjele predmeta, definira se pitanje kontinuiranog stručnog usavršavanja stečajnih upravitelja, uvodi se kvalitetniji sustav nadzora, kao i rani sustav upozoravanja za trgovačka društva s poteškoćama, kako bi se na vrijeme savjetovali i pronašli način rješavanja financijskih poteškoća, rekao je Malenica.

Dodatno, uvode se i mehanizmi snažnije zaštite radnika u stečajnim postupcima, kako njihovo pravo na zdravstveno osiguranje ne bi bilo dovedeno u pitanje, napomenuo je ministar.

Također, izvijestio je Malenica, Državno odvjetništvo bit će ovlašteno prijaviti tražbine radnika te ih zastupati u stečajnom postupku po osnovi tražbina proračuna, zavoda ili fondova.

Kada je riječ o stečajevima potrošača, razdoblje provjere ponašanja za potrošače smanjuje se sa sadašnjih pet na tri godine. Paralelno s time, skraćuje se i razdoblje uskrate prava na oslobođenje od preostalih obveza, kada sud neće odraditi razdoblje provjere ponašanja s deset na šest, odnosno s pet na tri godine, kazao je Malenica.

Uz to, smanjuje se i iznos kada se potrošač smatra nesposobnim za plaćanje, s 30 na 20 tisuća kuna.

"Time smo eliminirali prazninu između redovnog stečaja potrošača i jednostavnog stečaja potrošača", napomenuo je Malenica.

Istaknuo je da će se predloženim izmjenama osigurati kvalitetnija provedba predstečajnih postupaka, stvorit će se pravni okvir za uspostavu efikasnog sustava ranog upozoravanja, osigurati veća zaštita prava radnika u stečaju te potrošačima omogućiti brže rješavanje financijskih problema, poručio je Malenica.

Kada je riječ o Zakonu o trgovačkim društvima te onom o sudskom registru, nastavio je Malenica, tim konačnim prijedlozima u nacionalno zakonodavstvo impelementira se europska direktiva iz 2019. u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava.

Promjene će omogućiti osnivanje svih vrsta trgovačkih društava i podružnica elektroničkim putem, elektroničku dostavu svih podataka i dokumenata sudskom registru (doregistracija), a također će se omogućiti da sustavu osnivanja na daljinu pristupe zakonski zastupnici i punomoćnici, kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima i podružnicama i kako bi se spriječile prijevare i zloupotrebe.

Naime, istaknuo je Malenica, važno je da nadležna tijela mogu provjeriti može li osoba koja se imenuje direktorom obavljati tu dužnost. U tu svrhu, Ministarstvo pravosuđa i uprave ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprava, a na temelju te evidencije uspostavit će se i sustav razmjene podataka o diskvalificiranim direktorima s državama članicama Europskog gospodarskog prostora.

U Hrvatski sabor Vlada je uputila i končani prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudskom registru (EU) kojim će se upis u sudski registar dodatno digitalizirati i pojednostaviti, istaknuo je Malenica.

(HINA, 18. 2. 2022.)