Juncker je u srijedu predstavio paket mjera o institucionalnim pitanjima u vezi s izborima za Europski parlament u svibnju sljedeće godine. Ti prijedlozi bit će podloga za raspravu na predstojećem neformalnom summitu EU-a 23. veljače u Bruxellesu.
Jean-Claude Juncker prvi je predsjednik Komisije koji je 2014. godine izabran prema konceptu 'Spitzenkandidaten', kao kandidat Europske pučke stranke, zauzeo se za očuvanje toga modela uz neka poboljšanja.
Prema tom konceptu, svaka politička skupina u Europskom parlamentu imenuje svoga glavnog kandidata (na njemačkom: Spitzenkandidat) za predsjednika Europske komisije, a za predsjednika se bira onaj kandidat čija je lista dobila najviše glasova. Neki u EU-u upozoravaju da je to u suprotnosti s europskim zakonima, koji kažu da predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeće vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.
Juncker je u srijedu istaknuo da u tom postupku ne može biti automatizma, to jest da nije nužno da onaj kandidat čija lista dobije najviše glasova automatski postaje predsjednik, nego da to treba biti onaj kandidat koji može okupiti većinu u Europskom vijeću i Europskom parlamentu.
"Nema automatizma. Kada bi to bilo tako, ja bih još bio premijer Luksemburga jer je moja stranka dobila najviše glasova", rekao je Juncker na konferenciji za novinare.
Kao poboljšanje toga koncepta, Juncker predlaže da političke skupine istaknu svoje glavne kandidate dovoljno rano, već do kraja ove godine kako bi birači imali više vremena za odluku koga će podržati i kako bi ti kandidati imali dovoljno vremena da se predstave biračima diljem Europske unije.
"Godine 2014. europske političke stranke izabrale su svoje glavne kandidate relativno kasno, ostavivši im samo nekoliko tjedana za kampanju", ističe Komisija.
Juncker je također pozvao da se razmisli o mogućnosti smanjenja broja povjerenika u Europskoj komisiji. Trenutačno Komisija ima 28 članova, odnosno jednog člana iz svake države članice.
Prije imenovanja sljedeće Europske komisije čelnici će morati odlučiti žele li zadržati načelo jednog člana iz svake države članice ili smanjiti broj povjerenika. 
Komisija navodi da bi manje izvršno tijelo u teoriji bilo učinkovitije u svojem radu i njime bi bilo jednostavnije upravljati, a omogućilo bi i uravnoteženiju raspodjelu portfelja. S druge strane, manja Komisija značila bi i da neke države članice neće biti zastupljene na političkoj razini institucije i da će izgubiti prednost održavanja izravnog političkog komunikacijskog kanala sa svojim građanima i nacionalnim tijelima.

Lisabonski ugovor predviđa smanjenje broja povjerenika nakon 2014. godine na dvije trećine broja članica, osim ako čelnici država članica jednoglasno ne odluče drugačije, kao što su to učinili 2013. godine.
Kako bi osigurali potporu Iraca, koji su na prvom referendumu odbacili Lisabonski ugovor, čelnici zemalja članica odlučili su zadržati pravilo da svaka zemlja ima po jednog povjerenika u Komisiji koja je formirana 2014.
Čelnici EU-a su u svibnju 2013. godine odlučili da će to pitanje ponovno razmotriti prije imenovanja prve Komisije nakon pristupa 30. članice EU-a ili prije imenovanja Komisije koja će naslijediti sadašnju Komisiju u sazivu od 2014-2019. godine, ovisno od toga što će se dogoditi prije.
Juncker je također ponovno iznio ideju o predsjedniku EU-a s dvostrukom funkcijom - u jednoj osobi bi se ujedinila funkcija predsjednika Europskog vijeća i Komisije.
"S jednom osobom koja ima dvostruku funkciju predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije mogao bi se osigurati učinkovitiji ustroj Unije. Dvostruka funkcija predsjednika moguća je u okviru važećih Ugovora i ne podrazumijeva spajanje dviju institucija. Predsjednik Europske komisije već je član Europskog vijeća i ni jedan od dvaju predsjednika nema pravo glasa u Europskom vijeću. Njihova je zadaća savjetovati, predstavljati rezultate svojih službi, pridonositi međusobnom povezivanju i utvrđivati zajednička stajališta", navodi Komisija.


(HINA, 14. 02. 2018.)