"Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina, smanjujući jaz u odnosu na tržišnu. Zaštićeni podstanari pet godina zadržavaju status zaštićenog najmoprimca i nakon toga, još pet godina dobivaju državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine", kažu Hini u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. 

U Ministarstvu navode kako su glavne zamjerke Europskog suda za ljudska prava neograničeno trajanje ugovora o najmu, uslijed čega odnos najma može trajati "kroz dvije, ponekad čak i tri generacije"; nepostojanje odgovarajućih procesnih jamstava putem kojih bi vlasnici stanova (najmodavci) mogli ostvariti zaštitu vlastitih interesa, odnosno koja bi omogućila postizanje ravnoteže između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca te niska najamnina, čiji je iznos u očitom nerazmjeru s visinom tržišne najamnine.

Predloženim izmjenama Zakona o najmu stanova, doznaje se u Ministarstvu, uređuje se postupno povećanje iznosa zaštićene najamnine u razdoblju od pet godina od stupanja zakona na snagu. Nakon tih pet godina prestaje status zaštićenih najmoprimaca. "Dakle, najmoprimcima će se u razdoblju od pet godina postupno povećavati iznos najamnine, što i dalje nije u visini s tržišnom", ističu u Ministarstvu.

Propisuje se pravo na subvenciju slobodno ugovorene najamnine najmoprimcima i zaštićenim podstanarima čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji ili jednak od polovine prosječne plaće u Hrvatskoj za proteklu godinu. 

Uređuje se i obveza plaćanja razlike između slobodno ugovorene najamnine i zaštićene najamnine za korisnike stanova temeljem propisa o pravima hrvatskih branitelja i primatelja stalne socijalne pomoći.

"Dakle, država će se pobrinuti za socijalne slučajeve i nitko neće ostati na cesti. Ostalima će se još pet godina subvencionirati najam drugog stana", naglašavaju u Ministarstvu i kažu kako je to "kompromisno rješenje: vlasnici dobivaju svoje nekretnine, a podstanari ne izlaze bez ičega".

Predloženi zakon predviđa pravna zaštitu najmodavca i zaštićenog najmoprimca u slučaju otkaza ugovora o najmu stana. 

Ministarstvo graditeljstva navodi da će se predloženim zakonom otkloniti nedostaci postojećeg zakonodavstva kako je to u presudi Statileo protiv Republike Hrvatske utvrdio Europski sud za ljudska prava i otkloniti potencijalne posljedice za RH zbog ne provođenja odluke Europskog suda za ljudska prava.

Riječ je o presudi iz 2014. godine koji je Sergej Statileo podnio protiv Hrvatske Sudu na temelju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za povredu vlasničkih prava zbog  nemogućnost da naplati odgovarajuću najamninu. Sud je odlučio da mu Hrvatska treba isplatiti 10.550 eura.

Nakon te presude određeni broj vlasnika stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci podnio je i tužbene zahtjeve za financijskom naknadom pred hrvatskim sudovima, kažu u Ministarstvu graditeljstva. 

(HINA, 07. 02. 2018.)