Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina izvijestio je kako je njegovo ministarstvo do 30. studenoga zaprimilo 20.362 zahtjeva za 18.670 različitih lokacija i donijelo 7279 akata, što je za 2000 novih akata više od sjednice Odbora u svibnju.

Napredak u dinamici donošenja akata

Uspoređujući podatak iz lipnja, kada su donesena 172 akta o obnovi, s podacima iz studenoga u kojem je doneseno 485 akata, vidljivo je da ministarstvo ostvaruje značajan napredak u dinamici donošenja akata tijekom druge polovice 2022., naglasio je.

Ministarstvo je u posljednjih šest mjeseci unaprijedilo regulatorni okvir, primjerice zaključkom o ublažavanju posljedica poremećaja na tržištima građevinskih materijala i izmjenom odluke o osiguranju novčane pomoći za nužnu zaštitu i popravak oštećenih zgrada.

Kad je riječ o Fondu solidarnosti za oba područja pogođena potresima, podneseni su zahtjevi za naknadu sredstava u iznosu od 2,2 milijarde kuna.

Trenutno su na potresima pogođenim područjima realizirani značajni troškovi, odnosno izvršeni radovi, za koje se tek očekuje kompletiranje dokazne dokumentacije i podnošenje zahtjeva za nadoknadom sredstava.

Dosadašnja praksa pokazuje da je razdoblje od nastanka troška do dostave kompletirane dokazne dokumentacije u prosjeku dva mjeseca, rekao je Paladina.

Naglasio je da provedbena tijela imaju nekoliko mjeseci za dostavu zahtjeva, dok je rok za predaju cjelokupnog izvješća Europskoj Komisiji kraj 2023.

Prema izvješćima zabilježen je napredak i u provedbi donesenih odluka i rješenja o obnovi za koje su nadležna provedbena tijela.

Brdo nepovezanih informacija i brojeva, a ne vidi se što je napravljeno

U drugoj polovici 2022. povećan je broj gradilišta na kojima se, na području Središnjeg državnog ureda, izvode radovi na 102 zamjenske obiteljske kuće, a završena je izgradnja šest zamjenskih obiteljskih kuća te je nekonstrukcijski obnovljeno više od 6000 kuća.

Na Fond za obnovu završeni su radovi 12 konstrukcijskih samoobnova, dvije organizirane nekonstrukcijske obnove i 2167 manje zahtjevnih obnova, dok je u tijeku izvođenje 24 konstrukcijske obnove kuća i višestambenih zgrada i 13 organiziranih nekonstrukcijskih obnova.

Zvane Brumnić (Klub socoijaldemokrati) zaključio je da izvješća sadrži brdo nepovezanih informacija i puno brojeva, a ne vidi se što je napravljeno i u kojem se roku može očekivati rješavanje problema građana.

"Provezite se kroz centar Zagreba, a Petrinja i Sisak su posebna priča, meni to djeluje strašno", poručio je Brumnić.

Tko hoće logički povezivati brojeve, može zaključiti da je za 180 milijuna kuna riješeno 5000 problema, a to u stvarnosti ne može predstavljati veliko rješenje jer se radi o 36.000 kuna po objektu, kaže Brumnić.

Urša Raukar-Gamulin (Možemo) tvrdi da je država zakazala jer se dvije i pol godine nakon potresa u Zagrebu i dvije godine nakon potresa na Banovini većinom govori o zaprimanju akata i birokraciji, a minimalno o izvršenju radova.

"To je ne samo razočaravajuće nego je strašno", ocijenila je dodavši da izvješća jasno pokazuju udaljenost između teorije i prakse. U posljednjih šest mjeseci se vidi napredak, ali samo u birokraciji.

Dosad završeno 13 konstrukcijskih obnova

Pozitivnim je ocijenila ubrzanje donošenja odluka i nešto malo u sferi provedbe, raspoređivanje većeg broja djelatnika te nove dokumente. 

Ministar je nakon sjednice odgovorio novinarima da je dosad završeno 13 konstrukcijskih obnova, od čega 11 obiteljskih kuća i dvije višestambene zgrade, te je izgrađeno šest zamjenskih zgrada.

"Ne mislim da je kapitulacija države dodatno poticanje modela konstrukcijske obnove uz novčanu pomoć", kazao je Paladina i najavio da će ubrzo dobiti odluku i nakon toga avans svaki korisnik koji želi preuzeti na sebe pronalazak izvođača i projektanta.

(HINA, 14. 12. 2022.)

Fotografija: Pixabay