Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić kazala je da izmjene zakona donose tri novine a prva se tiče poticanja i korištenja za mikro poduzetnike za koje se otvara mogućenost da poticaje mogu koristiti i u slučaju nabavke rabljene opreme do pet godina starosti.

Ta će im se oprema priznati kao trošak ulaganja, a za razliku od sadašnjeg stanja koje je priznavalo mogućnost nabave samo nove opreme, pojasnila je.

Zakonom se, nadalje,  uvode i povoljniji uvjeti i proširuju mogućnosti korištenja poticaja za  informacijsko-komunikacijsku industriju (ICT), odnosno za poduzetnike iz ICT sektora.

Njima se minimalni iznos ulaganja, potrebnog za pravo na korištenje potpora, smanjuje sa 150 tisuća eura na 50 tisuća, uz uvjet da otvore deset novih radnih mjesta. U slučaju takvog ulaganja poduzetnici će moći koristiti olakšice sniženog poreza na dobit kroz razdoblje od deset godina, i to u postotku sniženja između 25 i 50 posto. 

Treća važna novina, navela je Dalić, vezana je uz aktiviranje državne imovine, odnosno gospodarski neaktivne imovine, koja se nalazi na prostoru jedinica područne i lokalne samouprave. 

Predlaže se da se državna imovina koja nije u funkciji i na kojoj se ne obavlja nikakva gospodarska djelatnost može dati u zakup poduzetnicima na razdoblje od deset godina, i to bez plaćanja najamnine, ali uz uvjet da investitor u roku od tri godine u sam projekt uloži tri milijuna eura, a da se istovremeno vrijednost državne imovine poveća za 50 posto.

"Nakon isteka tog razdoblja od deset godina, u kojem neće biti plaćanja najamnine, poduzetnik će steći pravo i na trajan otkup na način i uvjetima koji će se odrediti pravilnikom", kazala je Dalić. 

Zaključila je kako će se na taj način podržati poduzetnička aktivnost, posebice u potpomognutim područjima i jedinicama regionalne i lokalne samouprave, a istovremeno će se pridonijeti korištenju zapuštene državne imovine.

Vlada je u četvrtak prihvatila smjernice politike državnih potpora od 2018. do 2020. godine, u kojima se navode ciljevi dodjele državnih potpora kojima treba težiti.

Kako je naveo državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić, smjernice predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

Pritom, kazao je, kao najpoželjnije ističu se državne potpore horizontalne prirode, odnosno one za istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganja, i to posebice u obliku državnih regionalnih potpora.

"Kao i Zakon o državnim potporama, ove smjernice odnose se samo na državne potpore industriji i uslugama", napomenuo je Tufekčić.

Prema Smjernicama, davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje. To su sektorske potpore, za koje iznos i učestalost dodjele ubuduće treba smanjiti na najmanju moguću mjeru.

Naime, u EU su u 2015. sektorske državne potpore, koje u većoj mjeri narušavaju tržišno natjecanje i zbog toga su nepoželjne, činile su samo 7,3 posto ukupno dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama, dok su u Hrvatskoj istodobno činile 55,9 posto, a u 2014. godini 72 posto.

Također, ovim smjernicama davatelji državnih potpora upućuju se planirati dodjelu državnih potpora temeljem programa državnih potpora, a u što manjoj mjeri pojedinačnih državnih potpora.

Vlada je donijela i odluku o objavi Mnogostranog sporazuma nadležnih tijela o razmjeni izvješća po državama.

Po riječima državnog tajnika Tufekčića, na temelju konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, Ministarstvo je 6. srpnja prošle godine potpisalo Mnogostrani sporazum nadležnih tijela o razmjeni izvješća po državama.

Tim sporazumom, naveo je, nadležna tijela se obvezuju na automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama koje podnose skupine multinacionalnih poduzeća kako bi im bili dostupni podaci o globalnoj raspodjeli prihoda, plaćenim porezima i određenim pokazateljima mjesta obavljanja gospodarske djelatnosti u svrhu procjene rizika transfernih cijena te ostalih rizika smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti kao i za potrebe gospodarske i statističke analize.

Izvješća po državama koja su predmet automatske razmjene sadrže podatke o multinacionalnim društvima čiji ukupni konsolidirani prihod skupine u prethodnoj poreznoj godini prelazi iznos koji odgovara iznosu od 750 milijuna eura.

Hrvatska je već donijela Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza i Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza.

"Navedenim propisima uvodi se automatska razmjena informacija o izvješćima po državama između država članica Europske unije. Kako bi se automatska razmjena o izvješćima po državama omogućila i sa trećim državama, Hrvatska je potpisala ovaj Mnogostrani sporazum", istaknuo je Tufekčić.

Prva automatska razmjena informacija o izvješćima po državama u skladu s Mnogostranim sporazumom predviđena je već u ovoj godini.

(HINA, 04. 01. 2018.)