22.12.2017.

Prihvaćanje fiskalnog pakta prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske eurozoni

Vlada je u četvrtak prihvatila nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, kojim se ostvaruje pravni preduvjet približavanja Hrvatske eurozoni.

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, poznat i kao 'fiskalni' pakt, u EU je na snazi od siječnja 2013. godine, a donijet je s ciljem stabilizacije eurozone i jačanja proračunske discipline vlada nakon dužničke krize u 2010. godini.
Po riječima ministra financija Zdravka Marića, današnjim prihvaćanjem nacrta tog prijedloga zakona ostvaruje se prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske europodručju i monetarnoj uniji.
"Hrvatska je protekle dvije godine dosegnula dosta visoki stupanj realne konvergencije, uz već tradicionalnu stabilnost cijena i tečaja. Protekle dvije godine godine zabilježeno je i značajno poboljšanje rezultata javnih finacnija, što je također poznati uvjeti za samo uvođenje eura", rekao je Marić te dodao da je prije samog formalnog ulaska u eurozonu potrebno ući u tečajni mehanizam (ERM II).
Pojasnio je da ovim ugovorom Hrvatska preuzima obveze koje proističu iz glave pet tog ugovora, a koji se odnose na sudjelovanje na sastancima na vrhu država europodručja. Tako će najmanje dva puta godišnje predsjednik Vlade RH biti na tim sastancima na kojima će se raspravljati o konkurentnosti džrava članica, izmjenama i novim pravilima koaj će se primjenjivati na europodručje i kao i specifičnim pitanjima koji se odnose na provedbu ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.
'Fiskalni pakt' definira uvjete koje moraju ispuniti članice eurozone u vezi njihove proračunske politike. Ostale države EU-a mogu sudjelovati ako žele, a od 28 država EU-a, samo Češka, Hrvatska i Ujedinjena Kraljevina nisu dosad potpisale sporazum.
Taj ugovor podupire reformirani Pakt o stabilnosti i rastu, prema kojemu proračunski deficit ne smije biti veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a.
Međuvladin sporazum ima tri glavna cilja, a prvi je da državni proračun budu uravnotežen ili u plusu. Kako bi poštovale to "pravilo uravnoteženog proračuna", države moraju održavati strukturni deficit na 0,5 posto BDP-a ili ispod toga.
Vlade moraju uvesti automatski korektivni mehanizam kojega aktivira bilo koje odstupanje od pravila uravnoteženog proračuna. To znači da se korektivne mjere poduzimaju automatski ako proračun odstupa od planiranog.
Države mogu privremeno biti izuzete iz pravila uravnoteženog proračuna u iznimnim okolnostima, kao što je teška gospodarska kriza. Nadalje, ako je javni dug neke države znatno ispod referentne vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu od 60 posto BDP-a, toj se državi može odobriti veći strukturni deficit do 1 posto BDP-a.
Državama EU-a može se suditi pred Sudom Europske unije ako ne zadovolje te uvjete. Sud može uvesti financijske sankcije državama koje ne poštuju njegove odluke.
Drugi je cilj 'fiskalnog pakta' poboljšati utjecaj preporuka Europske komisije kada proračunski deficiti država u eurozoni postanu preveliki. Međuvladin sporazum obvezuje zemlje EU-a, tijekom glasovanja u Vijeću EU-a, na usvajanje nepromijenjenih prijedloga i preporuka Komisije o proceduri prekomjernog deficita.
Treći je cilj poboljšati koordinacije nacionalnih gospodarskih politika. Međuvladin sporazum od vlada zahtijeva da unaprijed prijave Komisiji i Vijeću EU-a svoje planove zaduživanja. Uz to, međusobno moraju unaprijed raspraviti i koordinirati svoje planove za veće gospodarske reforme.
Prvi korak na putu prema eurozoni je ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro. Pri ulasku u ERM II utvrđuje se centralni paritet buduće zamjene nacionalne valute eurom, ali tržišni tečaj domaće valute do uvođenja eura može fluktuirati široko, +/-15 posto.
Zemlja kandidatkinja za euro u ERM II mora ostati najmanje dvije godine prije zamjene.

(HINA, 21. 12. 2017.)

Arhiva