"Prvenstveno, riječ je o posve drugačijem činjeničnom stanju s obzirom na to da su predmet ove odluke ugovori o kreditu denominirani u švicarskim francima u kojima je ugovoren različit mehanizam preračunavanja domaće valute prilikom plasiranja kredita i prilikom otplate kredita. Osim toga, za razliku od poljskih predmeta na koje se Sud EU-a referira u spomenutoj presudi, u Republici Hrvatskoj ugovori u švicarskim francima su sklopljeni prije stupanja u Europsku uniju te je doneseno zakonsko rješenje s retroaktivnim učinkom, koje je jasno definiralo sve uvjete konverzije, način obeštećenja potrošača i uspostave istog položaja korisnika kredita u švicarskim francima s korisnicima eurskih kredita, a povrh toga je bilo obavezno za banke i utemeljeno na načelu slobodnog i informiranog pristanka potrošača", ističu iz HUB-a, čime su se referirali na raniju današnju objavu Udruge Franak.

Pritom, naglašavaju iz HUB-a, i da je takvo stajalište potvrdio Sud EU-a koji je utvrdio da se direktiva 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima ne primjenjuje ne samo na ugovorne odredbe koje su odraz prisilnih normi nacionalnog zakonodavstva, nego također da nema primjene direktive 93/13 na ugovore koji su zaključeni prije stupanja u članstvo EU-a.

Iz HUB-a napominju i da su hrvatski sudovi, kako u kolektivnom postupku, tako i u oglednom postupku, utvrdili da su u ugovorima o kreditu ništetni, kod predmeta ugovora samo zaštitni mehanizam, a kod cijene ugovora samo način promjene kamatne stope, te da ugovori mogu ostati na snazi i da se mogu izvršiti bez tih odredbi.

Drugim riječima, prema nacionalnim pravilima hrvatskog prava, kontinuitet ugovora je, nakon utvrđenja nepoštenosti spornih odredbi, pravno moguć, navode iz HUB-a.

Podsjetili su i da je 94 posto korisnika kredita u švicarskim francima dobrovoljno konvertiralo svoje obveze u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine.

Navedenim zakonskim rješenjem banke su u cijelosti snosile trošak konverzije, u ukupnom iznosu od 7,5 milijardi kuna, čime je ostvaren jednakopravni položaj dužnika na način da se položaj korisnika kredita u švicarskim francima izjednačio s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit u eurima.

Imajući u vidu prethodno navedeno, bilo kakvo dodatno obeštećenje jedne kategorije dužnika bilo bi diskriminatorno i narušilo bi zakonom uspostavljenu postojeću ravnotežu, tvrde iz HUB-a.

Zaključno, poručuju iz HUB-a, poljski predmeti te, posljedično, presuda Suda EU-a u ovom slučaju nije ni u kakvoj korelaciji sa situacijom u Republici Hrvatskoj u vezi kredita u švicarskim francima.

"Dapače, svi stavovi Suda EU u spojenim predmetima C-80/21 do C-82/21 nisu ništa novo ili drugačije od onog što je Sud EU-a iznosio u svojim ranijim odlukama te uopće ne bi mogli utjecati na odluke domaćih sudova vezano za ugovorne odredbe ugovora o kreditu u švicarskim francima, a osobito nisu od nikakvog posebnog značaja na odlučivanje o ništetnosti cijelog ugovora o kreditu", smatraju u HUB-u.

Ocjenjuju i da je "slučaj Franak", iz prethodno navedenih razloga, jedinstven u Hrvatskoj u odnosu na druge države EU-a.

"Reakcije pojedinih interesnih skupina u javnom prostoru koje, kontinuiranim korištenjem neprimjenjivih presuda te izvlačenjem pojedinih navoda iz objektivnog i činjeničnog konteksta iz ove konkretne presude Suda EU-a, predstavljaju još jedan u nizu oblika manipulacije s ciljem neprimjerenog te zavaravajućeg utjecaja na javnost, kao i kreiranja dodatnog pritiska na hrvatske sudove", poručili su iz HUB-a.

Udruga Franak jutros je priopćila da je Sud EU-a jučer donio "jednu od najznačajnijih presuda u svojoj povijesti", u spojenim poljskim predmetima C-80/21, C-81/21 i C-81/22.

"Tom presudom kompilirane su mnoge prijašnje presude kojima je utvrđivano kako ugovori s ništetnom valutnom klauzulom ne mogu opstati i moraju biti proglašeni ništetnima u cijelosti, ako to zatraži potrošač s takvim ugovorom, između ostalih krucijalne presude C-70/17, C-118/17 i C-260/18. Za hrvatske potrošače to znači da i njihovi ugovori s valutnom klauzulom u švicarskim francima, koja je ništetna te je uz nju ništetna i promjenjiva kamatna stopa, moraju po tužbenom zahtjevu potrošača biti utvrđeni ništetnima u cijelosti", napisali su između ostalog iz Udruge Franak.

U poljskim predmetima, naveli su iz Udruge Franak, radi se o sličnim ugovorima o kreditu, u kojima je kredit ugovoren po kupovnom tečaju dok je otplata ugovorena po prodajnom tečaju.

Pritom, postavlja se temeljno pitanje, kažu iz Udruge Franak, može li se smatrati da su krediti ugovoreni s ništetnom valutnom klauzulom u stvari ugovoreni u poljskim zlotama i kasnije se otplaćuju bez primjene ikakva tečaja ili takav ugovor na zahtjev potrošača mora biti proglašen ništetnim u cijelosti, bez dopunskih tumačenja suda.

Sud EU-a je odlučio da ne dolazi u obzir nikakva zamjena nepoštene odredbe drugim mehanizmom naplate, nego nacionalni sud mora omogućiti utvrđenje ništetnosti takvog ugovora, ako potrošač to zahtijeva, navode iz Udruge Franak.

(HINA, 9. 9. 2022.)

Fotografija: Pixabay