AZOP na svojoj mrežnoj stranici napominje: "Ističemo kako je na osnovi članka 29. točke 3. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (NN 92/10, 23/13 i 143/13) Državno izborno povjerenstvo donijelo Obvezatne upute broj EP II o zaštiti osobnih podataka (NN 33/2024) u kojima se jasno propisuje tko je voditelj obrade osobnih podataka, svrha i obrada osobnih podataka pri provođenju izbora, vrste osobnih podataka koje se obrađuju pri provođenju izbora, nadležno tijela za provjeru točnosti osobnih podataka, vrijeme obrade osobnih podataka te javna objava osobnih podataka.

Što se tiče izborne promidžbe s aspekta zaštite osobnih podataka, za potrebe oglašavanja i slanja personaliziranih poruka biračima, političke stranke/kandidati u pravilu se mogu oslanjati na privolu birača ili na legitimni interes. Primjerice, ako je birač simpatizer ili član određene političke stranke i/ili njezin donator, on može očekivati primanje personalizirane poruke iste, odnosno politička stranka ima legitiman interes za slanje takvih poruka. No, pozivanje na legitimni interes ne može biti paušalno već ga voditelj obrade (politička stranka) mora dokazati na način da prije obrade osobnih podataka provede test razmjernosti u kojemu će detaljno procijeniti pretežu li prava na obradu osobnih podataka od strane voditelja obrade ili pretežu prava na zaštitu osobnih podataka birača.

Važno je naglasiti da uz druga prava iz Opće uredbe o zaštiti podataka, birač ima pravo u svakom trenutku uložiti prigovor na takvu obradu svojih osobnih podataka, odnosno može prigovoriti primanju poruka, bez obzira je li dao privolu ili politička stranka ima legitiman interes za obradu osobnih podataka istog. O tom pravu birača je potrebno informirati jasno i odvojeno od svih drugih informacija te se preporuča da svaka promidžbena poruka sadrži i informaciju biraču/ispitaniku da se u svakom trenutku može usprotiviti daljnjem dobivanju takvih poruka (primjerice u poslanoj poruci potrebno je dostaviti link za odjavu takvih poruka ili informaciju na koji drugi način je isto moguće učiniti). Ako se ispitanik odnosno birač usprotivi dobivanju poruka, politička stranka više iste ne smije slati.

Međutim, ukoliko se politička stranka obraća biraču koji nije dao privolu za obradu osobnih podataka u te svrhe ili birač nije član niti simpatizer te stranke odnosno nije dostavio svoje osobne podatke toj političkoj stranci, nije razvidna pravna osnova iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka za navedenu obradu osobnih podatka od strane političke stranke/kandidata.

Ako građani zaprime poruku od strane političke stranke, a nisu njezin član ili simpatizer niti su svoj e-mail odnosno broj mobitela podijelili s istom, imaju pravo od političke stranke (kao voditelja obrade osobnih podataka) zatražiti pristup svojim osobnim podacima (uključivo i informaciju o izvoru njihovih osobnih podataka). Voditelj obrade na zahtjev mora odgovoriti bez nepotrebna odgađanja, a najkasnije u roku od mjesec dana.

Također, političke stranke, kandidati dužni su na transparentan, jasan i sažet način informirati građane o obradi njihovih osobnih podataka, sukladno članku 13., odnosno 14. Opće uredbe o zaštiti podataka. Informacije moraju biti lako dostupne, primjerice na internetskim stranicama stranke, lecima i slično, odnosno birači u svakom trenutku moraju imati mogućnost pristupa svim relevantnim informacijama o obradi njihovih osobnih podataka (koja je pravna osnova za obradu, koji osobni podaci se prikupljaju, koliko se dugo čuvaju, tko su eventualni primatelji tih podataka itd.) te i birače upućujemo da se informiraju i o svim svojim pravima koja im pripadaju temeljem Opće uredbe o zaštiti podataka. Više o pravima https://azop.hr/prava-ispitanika/

Preporuka je Agencije svim političkim strankama, kandidatima i drugim sudionicima izborne promidžbe da se u izlaganju svojih programa što više obraćaju građanima/biračima na načine koji ne uključuju nužno i obradu njihovih osobnih podataka (primjerice putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem nepersonaliziranih letaka, brošura i ostalih materijala u kojima izlažu i obrazlažu svoj program).

Apeliramo na političke stranke/kandidate da osobne podatke članova stranaka, simpatizera, odnosno birača obrađuju (prikupljaju, pohranjuju, dostavljaju, ostvaruju uvid i dr.) sukladno zakonodavnom okviru zaštite osobnih podataka te naglašavamo da je u slučaju utvrđenja kršenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka, Agencija ovlaštena izreći korektivne mjere (npr. izdati službenu opomenu, upozorenje, ograničiti ili zabraniti obradu itd.) od kojih je najstroža upravna novčana kazna.

Naposljetku, sukladno članku 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18), svatko tko smatra da mu je povrijeđeno pravo zajamčeno Općom uredbom o zaštiti podataka i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, može podnijeti Agenciji zahtjev za utvrđivanje povrede prava https://azop.hr/zahtjev-za-utvrdivanje-povrede-prava/ (primjerice, ako je birač prigovorio političkoj stranci o obradi njegovih osobnih podataka u svrhu slanja promidžbenih poruka, a politička stranka nastavila je slati iste, birač se može obratiti Agenciji zbog povrede svojih prava).

Zbog čestih upita o zakonitosti javne objave osobnih podataka kandidata, napominjemo kako je člankom 18. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (NN 92/10, 23/13,143/13) propisano da će Državno izborno povjerenstvo u roku od 48 sati od isteka vremena za predaju lista za izbor članova u Europski parlament, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista te imena i prezimena kandidata. Zbirna lista sadrži redni broj i naziv svake liste te imena i prezimena kandidata na listi. Stranačke liste, odnosno kandidacijske liste grupe birača unose se na zbirnu listu prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno dviju ili više političkih stranaka koja je, odnosno koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno prema abecednom redu prezimena nositelja kandidacijske liste grupe birača. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

Dakle, navedena odredba Zakona pravna je osnova za obradu odnosno objavljivanje osobnih podataka, konkretno kandidata te isti ne mogu prigovoriti na javnu objavu osobnih podataka, a njihovi podaci mogu se koristiti samo u svrhu za koju su objavljeni."

(AZOP, 26.4.2024.)

Fotografija: Pixabay