Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 21/22 – u nastavku teksta: Zakon o izmjenama) prvenstveno se pobliže određuje nadležnost Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. Naime, uz dosadašnju nadležnost u području odlučivanja u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima i drugih poslova određenih zakonom, Visoki kazneni sud imat će ingerenciju i u području provođenja nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca županijskih sudova koji rade na prvostupanjskim kaznenim predmetima, te će rješavati sukob nadležnosti između županijskih sudova u prvostupanjskim kaznenim predmetima. Nova je i ovlast predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske da određuje nadzor nad urednim obavljanjem poslova svih sudaca i svih sudova te suce Vrhovnog suda koji će obavljati takav nadzor.

Što se tiče ustrojstva sudova, u općinskim sudovima će se ustrojiti sudski odjeli za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Pri određivanju sudaca za rad na tim predmetima predsjednik suda vodit će računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad imaju izraženu sklonost za odgoj, potrebe i probitke djece, vladaju osnovnim znanjima iz područja socijalne pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za mlade osobe te redovito pohađaju stručno usavršavanje iz tih područja.

Mijenja se i postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pa će tako Državno sudbeno vijeće samo pravodobne i potpune prijave kandidata koji ispunjavaju uvjete dostavljati predsjedniku Republike Hrvatske, koji će o svim kandidatima, u roku od osam dana, zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Ako predsjednik Republike, u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja, niti jednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda odnosno ako u Hrvatskom saboru predloženi kandidat za predsjednika Vrhovnog suda ne bude izabran, Državno sudbeno vijeće poništit će javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda objavom javnog poziva.

U slučaju prestanka obnašanja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda do sada je poslove sudske uprave obavljao njegov zamjenik određen godišnjim rasporedom poslova, dok će ubuduće Državno sudbeno vijeće ovlastiti suca toga suda koji će poslove sudske uprave obavljati sve do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda.

Novost je i dužnost predsjednika svakog suda da donese pravilnik o unutarnjem redu suda, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Njime će se odrediti radna mjesta državnih službenika i namještenika u sudu, potreban broj izvršitelja na svakom radnom mjestu, uvjeti za raspored na radno mjesto, opisi poslova radnog mjesta te druga pitanja važna za organizaciju i način rada pojedinog suda.

Što se tiče obnašanja sudačke dužnosti, novim člankom 86.a Zakona određena je dužnost predsjednika svakog suda da svakih pet godina za svakog suca podnese zahtjev za obnavljanje provedene temeljne sigurnosne provjere nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Na temelju provedene provjere izradit će se izvješće te će se dostaviti predsjedniku Vrhovnog suda. Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosit će posebno vijeće od pet sudaca Vrhovnog suda, koje će imenovati Opća sjednica Vrhovnog suda.

Zakonom o izmjenama pojam “sudski službenik” mijenja se u “državni službenik”, koji će biti dužan položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima, za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana polaganja državnog ispita. Od toga su izuzeti državni službenici koji su prethodno položili pravosudni ispit. U slučaju da državni službenik ne položi poseban stručni ispit u roku određenom Zakonom, istekom toga roka prestaje mu služba u sudu. Ipak, rok za polaganje posebnog stručnog ispita može se produljiti na zahtjev državnog službenika u slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili drugog opravdanog razloga.

Posebno o stalnim sudskim tumačima i vještacima

Do sada navedene izmjene Zakona stupile su na snagu 1. ožujka 2022. godine. Ipak, u području glave “XIV. STALNI SUDSKI TUMAČI, VJEŠTACI I PROCJENITELJI”, koja se mijenja u “STALNI SUDSKI TUMAČI I VJEŠTACI”, promjene su gotovo sveobuhvatne, zbog čega je vakacijski rok 1. siječnja 2023. godine, kada će promjene u navedenoj glavi Zakona stupiti na snagu. U nastavku teksta iznosimo spomenute izmjene.

A) Prvenstveno se određuje da će stalni sudski tumači prevoditi samo na zahtjev pravosudnih tijela i stranaka za potrebe postupka, a ne i na zahtjev državnih tijela, pravnih osoba i građana, kakvo je trenutačno uređenje njihove dužnosti. Nadalje, postrožuju se uvjeti koje mora ispunjavati osoba imenovana za stalnog sudskog tumača. Do sada je tu dužnost mogla izvršavati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij, vlada odgovarajućim stranim jezikom i jezikom u službenoj uporabi te ima zadovoljavajući stupanj općeg i pravnog znanja. Od 1. siječnja 2023. ispunjenje navedenih uvjeta neće biti dovoljno jer će osoba koju se imenuje za stalnog sudskog tumača morati ispunjavati sljedeće uvjete:

1. da je državljanin Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru
2. da ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij
3. da vlada odgovarajućim stranim jezikom razine C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike odnosno druge najviše razine za koju postoji priznat ispit, i hrvatskim jezikom
4. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača
5. da je uspješno završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja
6. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača.

B) Uvjet polaganja provjere znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja ne odnosi se na osobe koje su završile diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava te osobe koje su već imenovane za stalnog sudskog tumača za neki drugi jezik.

C) Nadalje, imperativno se određuje da se za stalnog sudskog tumača neće moći imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno proglašena krivom za kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela počinjena iz nehaja. Konačno, svaki kandidat za stalnog sudskog tumača bit će obvezan prije imenovanja uspješno završiti stručnu obuku u strukovnoj udruzi stalnih sudskih tumača. Navedene pozitivne i negativne uvjete za imenovanje stalnih sudskih tumača do sada je pravilnikom propisivao ministar nadležan za poslove pravosuđa pa se tako slični i nešto blaži uvjeti mogu pronaći u važećem Pravilniku o stalnim sudskim tumačima (Narodne novine, br. 88/08, 119/08 - ispravak; u nastavku teksta: Pravilnik). Zašto je zakonodavac odlučio navedenu materiju precizirati zakonom, nije poznato, ali zasigurno pridonosi većoj pravnoj sigurnosti, kvalificiranosti osoba koje se imenuju za stalnog sudskog tumača te kvaliteti sudskih postupaka.

D) Člancima 124.a, 124.b i 124.c uređena je i privremena zabrana obavljanja poslova stalnog sudskog tumača kao i razrješenje dužnosti. Privremena zabrana obavljanja poslova odredit će se u slučaju jednog ili više navedenih razloga:

– ako bez opravdanog razloga ne preuzima dodijeljene poslove
– ako bez opravdanog razloga nije dovršio povjereni posao po nalogu pravosudnog tijela
– ako se neprimjereno odnosi prema zaposlenicima pravosudnih tijela ili strankama
– ako se protiv njega pokrene kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim zbog kaznenog djela počinjenog iz nehaja.

Zabrana će trajati od tri mjeseca do godinu dana, osim u slučaju pokretanja kaznenog postupka, kada će trajati do njegova pravomoćnog okončanja.

E) Što se tiče razloga razrješenja s dužnosti, gotovo da se i ne razlikuju od razloga propisanih Pravilnikom, uz iznimku propusta dostave dokaza o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača i izvršavanja dužnosti usprkos izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalnog sudskog tumača, kada će ga se također razriješiti dužnosti.

F) Kategorija stalnih sudskih procjenitelja neće postojati od 1. siječnja 2023. godine te će poslove izrade vještačkog nalaza i mišljenja, ali i procjene poljoprivrednog i šumskog zemljišta, poljoprivrednih i šumskih šteta, stambenih i poslovnih zgrada i drugih nekretnina i procjenu pokretnina obavljati stalni sudski vještaci na zahtjev pravosudnih tijela.

G) Za stalnog sudskog vještaka moći će se imenovati samo osoba koja zadovoljava sljedeće uvjete:

1. da je državljanin Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru
2. da ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje
3. da je nakon završenog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija radila na poslovima u struci najmanje osam godina, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija na poslovima u struci najmanje deset godina
4. da vlada hrvatskim jezikom
5. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka
6. da je uspješno završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja
7. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka
8. da ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licenciju) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to, sukladno posebnim propisima, uvjet za obavljanje tih djelatnosti.

H) U odnosu na trenutačno važeći Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (Narodne novine, br. 38/14, 123/15, 29/16 i 61/19) izostavljena je odredba o mogućnosti pravnih osoba da provode vještačenje, što se objašnjava činjenicom da se poslovi vještačenja obavljaju individualno te da se za njih osobno odgovara.

Na temelju nabrojenih izmjena Zakona, ali i istodobno usvojenih izmjena Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o područjima i sjedištima sudova i Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, nameće se zaključak da je zakonodavac detaljnim propisivanjem određenih postupaka, nadležnosti i uvjeta za prijam u službu u pravosudnim tijelima odlučio osigurati kvalitetnije obavljanje poslova sudske uprave, obnašanja sudačke dužnosti, inspekcijskog nadzora, osiguranja osoba, imovine i objekata suda, tumačenja i vještačenja te otkloniti određene probleme u praksi, što u konačnici pridonosi kvaliteti samog pravosudnog sustava. Drugim riječima, imperativno propisivanje u samom Zakonu u odnosu na propisivanje pravilnicima i drugim podzakonskim aktima, pospješuje pravnu sigurnost. Dodatna normizacija pravilnicima od sada će imati čvršći temelj, na kojemu će se dalje graditi u svrhu provedbe Zakona. Ostaje samo vidjeti primjenu navedenih izmjena u praksi kao i njihove učinke.

Ana Turić, mag. iur.