Istraživanje je tijekom lipnja i srpnja 2017. provela Agencija Ipsos Puls metodama telefonskih anketa među 2369 osoba iz svih županija u Hrvatskoj, te 20 dubinskih intervjua osoba u Zagrebu i Splitu.

Ravnatelj Agencije Mile Živčić istaknuo je važnost istraživanja kao i Strateškog okvira promocije cjeloživotnog učenja u Republici Hrvatskoj  2017.-2020., kojem je istraživanje podloga.

Već deset godina nastojimo promovirati cjeloživotno učenje, pri čemu smo naglašavali važnost obrazovanje odraslih koje je bilo zapostavljeno, ali nam je u tome bila prepreka nepostojanje istraživanja koje bi nam bilo oslonac, kazao je i dodao da su ranije informacije govorile da su postoci obrazovanja odraslih mali i na baš zadovoljavajući, kazao je Živčić. Voditelj istraživanja sociolog s Hrvatskih studija Ivan Burić kazao je da je 6,4 posto građana Hrvatske sudjelovalo u formalnim oblicima, 31 u neformalnim, a oko 68,8 posto sudionika u informalnim oblicima obrazovanja.

Njih 8,4 posto namjeravalo je poduzeti neki oblik formalnog učenja - to je institucionalno učenje s javno verificiranim programima - ali nisu zbog visoka cijena obrazovanja, drugih životnih prioriteta, obaveza na poslu i obiteljskih obaveza.

Također, čak 19 posto sudionika namjeravalo je sudjelovati u nekom obliku neformalnog obrazovanja. To su organizirane aktivnosti učenja s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija, a za koje se ne izdaje javna isprava, Međutim, nisu to učinili zbog razloga sličnih formalnom obrazovanju, samo je poredak prepreka drugačiji. Neformalnom učenju najviše su smetale obaveze na poslu, dugi prioriteti ili obiteljske obaveze, cijene programa i njegovo odvijanja daleko od kuće. Informalno učenje je ono koje rezultira iz dnevnih aktivnosti vezanih uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme. Nije organizirano ili strukturirano u smislu ciljeva, vremena ili podrške učenju.

Indeks generalnog zadovoljstva formalnim obrazovanjem je 3.97 a neformalnim 3,75, kazao je Ivan Burić i dodao da su ishodi u vidu konkretne koristi sudionika sljedeći: unaprjeđenje stručnog znanja, učenje nove stvari, stjecanje nove životne vještine i provedenog ugodnog vremena. Sudionici istraživanja na osobnom planu vide korist od nekog vida cjeloživotnog obrazovanja kroz povećanje samopouzdanja, na socijalnom planu kroz jačanje socijalnog kapitala i na profesionalnom planu kroz sistematizaciju postojećih znanja, kazao je Burić. Koordinator za izradu Strateškog okvira promocije cjeloživotnog učenja u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. Jurica Pavičić predstavio je taj dokument i kazao da on daje dovoljno otvorene mogućnosti primjene u različitim programima i okolnostima.


(HINA, 23. 10. 2017.)