Javno predstavljanje prijedloga te strategije održano je pred stotinjak predstavnika turističkog sektora, u sklopu javne rasprave o tom dokumentu koja traje do 20. kolovoza. Nakon toga, obradit će se pristigle primjedbe i prijedlozi te će prijedlog strategije ponovo biti predstavljen na Danima hrvatskog turizma (DHT) početkom listopada, nakon čega ostaje da se usvoji do kraja ove godine i počne vrijediti od 1. siječnja iduće, kazala je ministrica.

Vizija razvoja održivog turizma, kako je dodala, podrazumijeva kvalitetu i dobrobit lokalnog stanovništva, uvažavanje kulturno-povijesne i prirodne baštine, kao i rješavanje nedostatka broja i kvalitetnih radnika u turizmu te smanjenje utjecaja klimatskih promjena na turizam i njegovog negativnog utjecaja na prostor i stanovanje (s otpadom, prometnim gužvama i drugim).

"Turističke navike i potražnja se stalno mijenjaju i turisti sve više traže destinacije i objekte koji brinu o održivosti prostora i ponude, ali i autohtonim doživljajima i sigurnošću. I situacija u svijetu, sa svim geopolitičkim i klimatskim izazovima, vodi ka sve većem promišljanju i primjeni održivih rješenja u turizmu, koji kao takav može znatno pridonijeti i revitalizaciji lokalne zajednice te gospodarskom razvoju cijele Hrvatske”, poručila je Brnjac.

Po riječima Zvonimire Šverko Grlić s opatijskog hotelijerskog fakulteta, koji je sudjelovao u izradi, tijekom izrade taj se dokument usklađivao s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. te temeljnim dokumentima i politikama EU-a, uključujući i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Na izradi su surađivali i predstavnici ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstva i druge relevantne institucije, kao i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani putem anketa, a ukupno je u tom poslu sudjelovalo 2850 osoba.

Šverko Grlić je iznijela i da strategija ima četiri glavna cilja, od kojih je prvi razvoj cjelogodišnjeg turizma i njegovog regionalnog uravnoteženja, što znači smanjenje njegove velike sezonalnosti (najveće na Mediteranu), odnosno da se odvija i izvan ljeta te i na kontinentu.

Drugi cilj je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, u čemu se uz ostalo trebaju konzultirati, pa i mijenjati prostorni planovi, dok je treći cilj konkurentniji i inovativan turizam s boljim rješenjima ljudskih potencijala i strukturom smještaja, a ne kao sada kada u smještaju dominira sa 60 posto kapaciteta obiteljski/privatni smještaj. To traži i povoljnije poslovno i investicijsko okruženje te prilagodbu brzim tehnološkim promjenama i razvoj tzv. pametnih destinacija.

Četvrti cilj je otporan turizam s učinkovitijim zakonodavnim i upravljačkim okvirom, uz unapređenje sustava turističkih zajednica i praćenja podataka sa turističkim satelitskim računom, uključivanjem u EU sustav podataka i drugo.

S te se strane planira i donošenje prvog zakona o turizmu u Hrvatskoj, kao i niz rješenja za bolje upravljanjem podataka koji će biti dostupni i poduzetnicima.

Pomoćnik ministrice Robert Pende naglasio je da se svi ciljevi iz strategije isprepliću te da za održiv turizam treba i novi zakon o radu, koji će omogućiti i da se radnici što više zadrže u Hrvatskoj.

Pende se osvrnuo i na izazov unapređenja strukture i kvalitete smještaja, o čemu ima dosta javnih polemika jer s oko 60 posto smještajnih ukupnih kapaciteta u privatnom smještaju turizam ima manje prihode i nižu kvalitetu od željene, pa se teži da bude više hotela i turističkih naselja koji ostvaruju veće prihode i više zapošljavaju.

"Ako se struktura smještaja prilagodi ponudi sadržaja i samoj destinaciji možemo biti uspješniji u turizmu nego sada”, ocijenio je Pende, dodajući da će se ubuduće više poticati oni koji će više investirati u višu kvalitetu smještaja i nove turističke proizvode.

Poticat će se posebice, kako je najavio, „brownfield” investicije, što također vodi ka održivosti, no neće se zanemariti ni „greenfield” investicije, jer to donosi veću kvalitetu i u tom smislu sve buduće investicije i financijski programi, pa i iz NPOO 1,25 milijarde kuna idu za podršku takvim projektima.

Uz to, Pende je poručio kako će se i dalje ići za smanjenjem parafiskalnih davanja te za većom primjenom inovacija i digitalizacije u transformaciji turizma.

Brnjac o sezoni

"Ova turistička sezona još jednom dokazuje da je hrvatski turizam otporan i žilav, da se zna nositi sa svim izazovima i da ima dobru prepoznatljivost u svijetu. Približio se i rekordnoj 2019. s oko 95 posto dolazaka i noćenja kao te godine, dok je u financijskom smislu za sada odnosno u prvih sedam mjeseci za oko 33 posto veća vrijednost fiskaliziranih računa”, naglasila je ministrica.

Dodala je da se nastavak dobrih trendova očekuje i u nastavku ljeta i posezoni.

(HINA, 17. 8. 2022.)