Nositelj projekta je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Sustav sadrži sve podatke o prostoru i objektima u Hrvatskoj, a u sklopu sustava nadograđuje se cijeli niz postojećih e-usluga poput eNekretnine, eKatalog, ePlanovi, eDozvola, eArhiva, eEnergetski Certifikat.

Razvijaju se i novi moduli kao što su eInspekcija, eInvesticije i eGrađevinski dnevnik, a sve su to alati koji će građanima omogućiti brz i jednostavan uvid u prostorno uređenje, istaknuto je na predstavljanju.

Vrijednost projekta više od 130 milijuna kuna, od čega 112 bespovratno iz EU fonda 

Alen Grabar, načelnik Sektora za razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja i državne imovine, rekao je kako je osnovni cilj ubrzati, pojednostaviti i pojeftiniti sve procese i procedure. Podsjetio je da je primjena započela 2014. godine s prvim modulom uporabne dozvole.

„Upravo preko njega danas se izdaju sve građevinske, lokacijske i uporabne dozvole u Republici Hrvatskoj, a najveći benefit ovog sustava je dostupnost podataka”, naglasio je Grabar.

Zahvaljujući modulu eDozvola građani mogu predati zahtjev za izdavanje građevinske dozvole bez dolazaka na šalter, a omogućeno im je i praćenje cijelog procesa, dok im dozvola stiže u korisnički pretinac preko sustava eGrađani. Cijeli proces je digitaliziran, a sustav eDozvole koriste brojni građani, rekao je Grabar.

Ravnatelj Uprave za nadzor, žalbe, razvoj informacijskog sustava i digitalizaciju Danijel Meštrić, istaknuo je da je jedan od modula, eGrađevinski dnevnik kojeg koriste inženjeri na gradilištima, u pogonu od 1. siječnja ove godine.

„Ako smo kroz eDozvolu dobili dokumentaciju, ako se izdaju danas isključivo u digitalnom obliku, nema razloga da se ne povežemo s centralnim sustavom Vlade RH i da takvu dokumentaciju ne prenesemo na gradilište i koristimo ju”, rekao je Meštrić.

Ukupna vrijednost projekta 'Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) i njegovi moduli',iznosi nešto više od 130 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj čine gotovo 112 milijuna kuna.

(HINA, 14. 3. 2022.)