Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima uvodi se obveza polaganje posebnog stručnog ispita za službenika u sudovima s ciljem osiguranja preduvjeta te poticanja učinkovitijeg i kvalitetnijeg njihovoga rada.

Preciziraju se ovlasti Visokog kaznenog suda i postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Zakonskim izmjenama predlaže se propisati da Državno sudbeno vijeće (DSV) samo pravodobne i potpune prijave dostavlja predsjedniku Republike, koji će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnih tijela (Opća sjednice Vrhovnog suda i nadležni saborski odbor).

DSV poništava poziv ne predloži li predsjednik kandidata za čelnika Suda

Predviđeno je i da će DSV, ako predsjednik Republike u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja nadležnih tijela nijednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda, poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika tog suda objavom novog javnog poziva.

Izmjenama se daju ovlasti DSV-u da u slučaju prestanka obnašanja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda odredi vršitelja dužnosti predsjednika do njegovog izbora, naveo je Malenica. Prema sadašnjim odredbama, te poslove u tom razdoblju obavlja zamjenik predsjednika Vrhovnog suda.

Uređuje se i normativni okvir u odnosu na statusna pitanja stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača, službenika koji rade na poslovima osiguranja pravosudnih tijela te ravnatelja sudske uprave.

Periodična sigurnosna provjera zamjenika državnih odvjetnika

Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu detaljnije se razrađuju odredbe u postupku imenovanja glavnog državnog odvjetnika, a propisuje provedba periodične temeljne sigurnosne provjere zamjenika državnih odvjetnika, budući da je ista neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje državno odvjetničkih dužnosti, rekao je Malenica.

Tako se predlaže da samo pravodobne i potpune prijave Državno-odvjetničko vijeće (DOV) dostavlja Vladi, koja će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnog tijela (saborskog odbora).

Predlaže se propisati i da će, ako Vlada u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja nijednog od kandidata ne predloži za glavnog državnog odvjetnika, DOV poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora objavom novog javnog poziva.

Predviđen je i poseban način provede postupka obnavljanja sigurnosne provjere državno-odvjetničkih dužnosnika za koje je sigurnosna provjera provedena prije više od pet godina, a unapređuje se i sustav njihovog obaveznog stručnog usavršavanja, naveo je ministar.

Obvezan poseban stručni ispit za službenike u državnim odvjetništvima

Uvodi se i obveza polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u državnim odvjetništvima s ciljem osiguranja preduvjeta te poticanja učinkovitijeg i kvalitetnog rada službenika.

Također, jasnije se definira ovlast pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa i uprave te uvjeti pod kojima državni službenici i državno-odvjetnički dužnosnici mogu obavljati ove poslove.

Saboru su upućene i izmjene Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Prve zakonske izmjene predložene su radi osiguranja učinkovitije obiteljsko-pravne zaštite, naročito zaštite djece te zbog izmjena nadležnosti županijski sudova za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanski predmetima.

Propisuje se i specijalizacija sudaca koji rješavaju u sudskim predmetima obiteljsko pravne zaštite, a uređuje se i nadležnost općinski sudova za odlučivanje u predmetima prema zakonu kojim se uređaju obiteljski odnosi, kao i županijskih sudova da odlučuju o žalbama protiv odluka svih općinski sudova u građanski predmetima.

Također, proširuje se nadležnost trgovačkog suda u Dubrovniku s ciljem rasterećenja trgovačkog suda u Splitu, rekao je ministar.

Izmjene Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava predložene su radi potrebe reorganizacije općinskih državnih odvjetništava na području Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, s obzirom da ustroj državnih odvjetništava na određenom području prati ustroj sudova pred kojima državno odvjetništva postupaju.

Općinsko građansko te kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu

Predlaže se stoga razdvajanje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu te ustanovljavanje općinskog građanskog državnog odvjetništva u Zagrebu - za postupanje pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim radnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na građanske predmete.

Propisuje se i osnivanje općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu - za postupanje pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na kaznene i prekršajne predmete.

(HINA, 4. 11. 2021.)