Pravilnik o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci donosi se na temelju Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske koja se odnosi na rješavanje problematike zaštićenih najmoprimaca. Registar stanova sadržavati će centralizirani popis i podatke o svim stanovima u Republici Hrvatskoj u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava i zaštićeni podstanari.
 
Pravilnikom o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci uređuje se sadržaj te način osnivanja i vođenja Registra, obrazac za prijavu stana u Registar te načinu popunjavanja, način dostave i obrade dokumentacije o stanu, način unosa podataka i dokumentacije u Registar, registarski broj stana, korisnici Registra te dodjela i brisanje korisničkih računa, stavljanje u funkciju i zaključavanje Registra u odnosu na pojedini stan, obrada i osiguravanje dostupnosti podataka iz Registra te druge radnje i mjere  potrebne za osnivanje i vođenje Registra.
 
Podsjetimo, zakonsko rješenje predviđa uvođenje tri faze izvršenja odluka: 

• ustrojavanje Registra,

• donošenje Programa mjera i

• operativna provedba programskih mjera.

Tijekom 2024. godine predviđeno je prikupljanje podataka (ustrojavanje Registra) i donošenje podzakonskih akata, dok bi provedba zakona trebala krenuti od 2025. godine.

Prijedlogom zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda, vlasnicima se omogućuje povrat imovine. Od 1. siječnja 2025., do konačnog rješavanja statusa stana, bit će im isplaćivana tržišna najamnina, a također će im se isplatiti i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine.

Što se tiče stanova, zakon predviđa pet programskih mjera:

1 nagodba stranaka kojom se utvrđuje visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma;

2. isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo (cca. 42.000 € do 50.000 € i dodatnih 10.000-12.000 € za svakog člana kućanstva);

3. zaštićeni najmoprimac iseli u stan u vlasništvu države gdje plaća minimalnu najamninu (2 € po m2), ali koji može i otkupiti pod povoljnim uvjetima;

4. Republika Hrvatska kupuje stan od vlasnika s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima sličnima;

5. zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima.

O 4. i 5. mjeri se pregovara samo ako vlasnik izrazi namjeru prodati ili mijenjati stan na kojem postoji stanarsko pravo.

Zaštićeni najmoprimci tako će po prvi puta, po povoljnim uvjetima moći steći pravo vlasništva, odnosno otkupiti stan.  

Pravilnik o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci u proceduri je javnog savjetovanja, a zainteresirana javnost može se uključiti putem portala eSavjetovanja najkasnije do 18. travnja 2024. godine.

(mpgi.gov.hr, 3.4.2024.)

Fotografija: Pixabay