04.02.2022.

Prava državnih službenika i državnih dužnosnika na najam stana u državnom vlasništvu

Republika Hrvatska, kao parlamentarna demokracija, utemeljena je na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti, a zastupnike u Sabor biraju, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života.

Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novčanu naknadu i imaju druga prava određena pojedinim propisima.[1] Predsjedništvo Sabora, postupajući na temelju Poslovnika Hrvatskog sabora (Nar. nov., br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20 – u daljnjem tekstu: Poslovnik), odlučuje o raspodjeli raspoloživoga radnog prostora u Saboru i stanova za službene potrebe u Zagrebu[2] za vrijeme obnašanja službene dužnosti. Naime, zastupnici u Hrvatskom saboru kojima je prebivalište udaljeno više od 50 kilometara od Zagreba, u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela Sabora i klubova zastupnika, osim stanova za službene potrebe, imaju pravo koristiti i smještaj u unajmljenim garsonijerama i jednosobnim stanovima (pod jednakim uvjetima kao i u stanovima za službene potrebe) te, iznimno, hotelski smještaj kada im prethodno navedeni smještaj nije osiguran.

Naknada za smještaj zastupnika u Zagrebu određuje se u mjesečnom iznosu od 2.500,00 kuna (neto) za najam stana, i isplaćuje se najmodavcu iz sredstava osiguranih u Državnom proračunu, na temelju ugovora o najmu stana zaključenog između najmodavca i Hrvatskoga sabora kao najmoprimca, dok se naknada režijskih troškova (do 500,00 kuna mjesečno) isplaćuje na temelju podnesenih računa zastupniku. Zastupnici i drugi državni dužnosnici prilikom korištenja stana za službene potrebe snose troškove električne i toplinske energije, plina, vode, dimnjačarske usluge, čistoće, komunalne i vodne naknade, radiotelevizijske pristojbe, telefona, interneta i troškove tekućeg održavanja.

Pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu od 1.000,00 kuna imaju zastupnici kojima je prebivalište od Zagreba udaljeno više do 50 km, a u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika imaju osiguran smještaj u Zagrebu u stanu koji je u njihovu vlasništvu ili vlasništvu člana njihove uže obitelji.[3] Naknada za smještaj zastupnika u Zagrebu i naknada za odvojeni život isključuje pravo zastupnika na dnevnice za dane dolaska i povratka sa zasjedanja odnosno sa sjednice radnog tijela ili kluba zastupnika.[4]

Uz predočenje odgovarajuće dokumentacije i po odobrenju tajnika Sabora, zastupnici koji koriste smještaj u stanovima za službene potrebe, ili u unajmljenim stanovima, i oni koji iznimno koriste hotelski smještaj, a na sjednice Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika dolaze vlastitim vozilom, imaju pravo na višekratnu naknadu troškova kilometraže (pri dolasku i odlasku u svakom tjednu koliko traje zasjedanje). Zastupnici koji ne koriste smještaj u stanu za službene potrebe, unajmljenom stanu, hotelski smještaj ili smještaj u stanu koji je u njihovu vlasništvu ili vlasništvu člana njihove uže obitelji, a imaju prebivalište udaljeno više od 50, a manje od 150 km od Zagreba, i na sjednice Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika dolaze vlastitim ili unajmljenim vozilom odnosno vozilom u vlasništvu člana uže obitelji ili člana zajedničkog kućanstva, imaju pravo na naknadu mjesečnih troškova prijevoza do 2.500,00 kuna.[5]

Podsjećamo da je 3. studenoga 2018. stupila na snagu Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Nar. nov., br. 95/18), koja je stavila izvan snage Uredbu o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Nar. nov., br. 127/13).

Uredbom iz 2013. bili su propisani početni kriteriji (podijeljeni po skupinama) za određivanje površine stana za službene potrebe na koje su dužnosnici imali pravo.

Primjerice, dužnosnik iz I. skupine koji u mjestu obnašanja dužnosti živi sam, ima pravo na trosoban stan ili stan površine veće od 60 m2. U tu skupinu pripadaju: predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednici Hrvatskoga sabora, potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske, ministri, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske odnosno predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Dužnosnik iz II. skupine, koji u mjestu obavljanja dužnosti živi sam, ima pravo na dvosoban stan ili stan površine od 40 m2 do 60 m2. U tu skupinu pripadaju: predsjednici odbora Hrvatskoga sabora, predsjednici stranačkih klubova u Hrvatskome saboru, suci Ustavnog suda Republike Hrvatske, suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenici glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, predsjednik i suci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, predsjednik i suci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, predsjednik i suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, zamjenici ministara, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predstojnici državnih ureda.

Nadalje, dužnosnik iz III. skupine koji u mjestu obavljanja dužnosti živi sam, ima pravo na jednosoban stan ili stan površine od 20 do 30 m2. U toj skupini nalaze se glavni ravnatelj policije, ravnatelj Porezne uprave, ravnatelj Carinske uprave, glavni inspektor Državnog inspektorata, glavni državni revizor i njegovi zamjenici, pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici, pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici, pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegovi zamjenici, pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici, tajnik Hrvatskoga sabora, glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske, glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske, tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenik glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske, zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, pomoćnici ministara, glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske, ravnatelji državnih upravnih organizacija, glavni državni rizničar, dužnosnici u Uredu predsjednika Republike Hrvatske koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnih propisa i drugi državni dužnosnici.[6] Navedeni kriteriji ne moraju se primjenjivati ako dužnosnik pristaje na stan manji od navedenih polaznih kriterija.

S obzirom na to da Uredbom o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba iz 2018. nisu propisana mjerila i kriteriji dodjele stanova za službene potrebe, očito je da se i dalje kao mjerodavni uzimaju kriteriji Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba iz 2013. godine. Naime, Vlada Republike Hrvatske još uvijek nije donijela novu regulaciju sporne materije, usprkos ovlasti iz članka 49. st. 2. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Nar. nov., br. 52/18).[7] Sukladno članku 88. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14), Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Stoga, postavlja se i pitanje je li Uredba iz 2018. godine i danas važeća.

Pritom, napominjemo da bi, osim navedene materije koju bi do novih parlamentarnih izbora bilo poželjno regulirati odgovarajućim propisima, trebalo urediti i visinu najamnine odnosno naknade za korištenje stanova za službene potrebe, razmjerno visini primanja koja na mjesečnoj razini ostvaruju dužnosnici, kao i razmjerno cijenama najma stanova koje su se u Zagrebu tijekom posljednja dva desetljeća mijenjale više puta.

 

Autorica: Tea Kovačec, struč. spec. admin. publ.

 

LITERATURA:
1. Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14)
2. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Nar. nov., br. 116/99, 109/00, 53/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 19/15, 104/15, 98/19)
3. Odluka o smještaju zastupnika Hrvatskoga sabora u Zagrebu u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela, domova i klubova zastupnika (Nar. nov., br. 128/00, 16/01, 40/01, 133/02, 158/03, 38/05, 47/16)
4. Poslovnik Hrvatskog sabora (Nar. nov., br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20, 123/20)
5. Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknade za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12)
6. Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Nar. nov., br. 95/18)
7. Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Nar. nov., br. 127/13)
8. Zakon o upravljanju državnom imovinom (Nar. nov., br. 52/18)
9. Državne nekretnine, https://hr-nekretnine.hr/


[1] Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14), Poslovnikom Hrvatskoga Sabora Hrvatske (Nar. nov., br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18 i 53/20), Zakonom o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (Nar. nov., br. 55/00, 107/01, 86/09, 91/10, 49/11, 12/12, 102/14 – Odluka USRH i 44/17), Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 102/14., 103/14 – Odluka USRH, 3/15, 93/16  i 66/19), Odlukom o smještaju zastupnika Hrvatskoga sabora u Zagrebu u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika (Nar. nov., br. 144/02 - pročišćeni tekst, 158/03, 38/05, 44/05 – pročišćeni tekst i 47/16), Odlukom o uvjetima korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, sredstava za službena putovanja, poslovnih kreditnih kartica i sredstava reprezentacije (Nar. nov., br. 137/02 – pročišćeni tekst, 18/06 i 59/16), Odlukom o zastupničkom paušalu (Nar. nov., br. 14/03, 70/04  i 56/17), i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12).
[2] Članak 37. st. 1. podst. 7. Poslovnika Hrvatskog sabora (Nar. nov., br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20).
[3] Čl. 2. Odluke o smještaju zastupnika Hrvatskoga sabora u Zagrebu u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela, domova i klubova zastupnika (Nar. nov., br. 128/00, 16/01, 40/01, 133/02, 158/03, 38/05, 47/16).
[4] Naknada za odvojeni život ne isplaćuje se zastupnicima u vremenu od 15. srpnja do 15. rujna i od 15. prosinca do 15. siječnja tekuće godine, te u razdoblju od raspuštanja do konstituiranja novog saziva Hrvatskoga sabora.
[5] Čl. 6. Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknade za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12).
[6] Za bračnog ili izvanbračnog druga odnosno osobu s kojom dužnosnik živi u istospolnoj zajednici koji boravi s dužnosnikom u mjestu gdje dužnosnik obavlja svoju dužnost, kao i za svako dijete, pastorče, posvojenika ili dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb povjereno na čuvanje i odgoj dužnosniku i boravi s njim u mjestu gdje dužnosnik obavlja svoju dužnost, na kriterije za određivanje površine stana za službene potrebe, u slučaju raspoloživosti stanom, može se dodati 10 m2 površine stana.
[7] Članak 49. „(1) Ministarstvo može dati na uporabu stanove u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja i raspolaže, državnim dužnosnicima i pravosudnim dužnosnicima za potrebe njihova smještaja za vrijeme trajanja dužnosti.
(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu kojom se uređuje koji državni dužnosnici imaju pravo na korištenje stana i način na koji se stanovi daju na uporabu državnim dužnosnicima.“