Udruge ističu kako je "apel Saboru poslao i nasukani kit s viške Stinive". Naime, na čuvenoj plaži Stiniva na otoku Visu, osmometarskim rekvizitom napuhanog kita nasukanog na hrpi odbačene plastike i porukom “Plastika jednokratna - šteta višekratna”, aktivisti su slikovito upozorili na nužnost donošenja zakona i propisa kojima ćemo se ozbiljno suočiti s galopirajućim onečišćenjem okoliša plastikom. 

U priopćenju ističu kako je Hrvatska već probila rokove za donošenje zakona o gospodarenju otpadom koji je danas pred saborskim zastupnicima jer su neke odredbe Direktive EU o jednokratnoj plastici, primjerice zabrana stavljanja na tržište desetak proizvoda, moraju primjenjivati već od 3. srpnja, a ovaj zakon koji to omogućava još nije usvojen.

"Ključno je da ovaj krovni zakon bude što određeniji i ambiciozniji u dijelovima koji se odnose na jednokratnu plastiku. Kada se već kasni neka to bude s razlogom, neka Vlada i Sabor pokažu veću ambiciju i ciljeve od onih koji su trenutno uvršteni”, poručuje Petra Andrić iz Greenpeacea.

Kaže kako zakon, između ostalog, uvodi i zabranu laganih plastičnih vrećica za nošenje te ističe kako udruge zahtijevaju da se zabrana proširi i na vrlo lagane plastične vrećice.

“Drago nam je što je Vlada ustrajala na zabrani laganih plastičnih vrećica koju Sabor sada treba usvojiti, ali još jednom ističemo zahtjev da se zabrana proširi i na vrlo lagane plastične vrećice, koji je u Greenpeaceovoj peticiji podržalo više od 65.000 ljudi”, ističe Andrić. 

Udruge pozivaju Hrvatski sabor da odredi konkretan cilj smanjenja potrošnje za one jednokratne plastične proizvode koji će ostati na tržištu, primjerice čaše i šalice te posude za hranu, i to cilj od 50 posto do 2025., odnosno 80 posto do 2030., kao i da propiše mjere za razvoj sustava višekratne uporabe koji će učinkovito zamijeniti jednokratne proizvode i otvoriti brojna zelena radna mjesta.

Nužno je, smatraju udruge, da taj zakon postavi temelje koji će osigurati orijentaciju i prijelaz na višekratnu upotrebu i sustave za ponovno punjenje, a ne puku zamjenu plastike drugim materijalima za jednokratnu upotrebu, poput papira, bioplastike i slično.

“Direktiva o jednokratnoj plastici jasno ističe da je potrebno spriječiti zamjenu jednokratnih plastičnih proizvoda drugim jednokratnim proizvodima. Uz zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda, važno je osigurati mjere koje doprinose stvaranju istinskog kružnog gospodarstva”, pojasnila je Ana Mileusnić iz Zelene akcije.

Osim udruge Greenpeace u Hrvatskoj, Zelene akcije, odnosno Friends of the Earth Croatia, apel Vladi i Saboru uputile su i Udruga Tatavaka - Inicijativa Za Zlarin bez plastike, Udruga Eko-Zadar, Terra Hub Hrvatska, Udruga Zelena Istra, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i Institut Plavi svijet - okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom.

(HINA, 13. 7. 2021.)