Trgovački sud u Dubrovnik je od 2011. godine imao status ispostave splitskog Trgovačkog suda, a prema novom Zakonu o područjima i sjedištima sudova, od prvog dana iduće godine opet će se odvojiti od splitskog i biti samostalna institucija pa gospodarstvenici iz najjužnije hrvatske županije više neće morati putovati na ročišta u Split.

Gavranić je na konferenciji za medije na dubrovačkom sudu naglasio kako mu je drago što se prepoznalo da Dubrovnik treba imati sjedište trgovačkog suda te da rješenje iz 2011. godine o ukidanju dubrovačkog trgovačkog suda nije bilo dobro. Pohvalio se dosadašnjom izvanrednom suradnjom s Trgovačkim sudom u Splitu, ali i istaknuo kako je ipak bilo dosta tehničkih problema.

„Spisi u stečajevima su dolazili u Split, odakle su ih slali nama, pa smo ih mi vraćali u Split, gdje su održavana ročišta. U Dubrovniku smo nabavljali samo toaletni papir, a sve drugo je dolazilo iz Splita“, opisao je dosadašnje stanje Gavranić.

Dodao je kako su dubrovački suci u posljednje tri godine dobili 580 predmeta stečajnih dužnika s područja Splitsko-dalmatinske županije, a do danas su riješili njih 420.
"Istovremeno smo u Dubrovniku dobili 1458 stečajeva, a riješili smo njih 1043. Pročistili smo gospodarstvo jer je velik broj pravnih subjekata brisano iz sudskog registra, čime je smanjeno opterećenje u ostalim granama prava. Nije sve tako crno u hrvatskom pravosuđu“, zaključio je Gavranić.

Rekao je kako mu je žao što je u novom zakonu zadržano staro rješenje, prema kojem će za plovidbeno, zrakoplovno i autorsko pravo biti još uvijek nadležna samo četiri suda u Hrvatskoj.
“To znači da će poduzetnici iz županije za, na primjer, rješavanje potraživanja iz autorskih prava, još uvijek morati putovati u Split na ročište. Vjerujem da će se i to promijeniti”, izjavio je Gavranić.
Smatra da je, prema broju predmeta i gospodarskom stanju u županiji, trenutni kadar koji uključuje predsjednika, četiri suca i jednog sudskog savjetnika, dovoljan.

„Velika većina sudaca je najmanje kriva za dugotrajnost predmeta. Osobno smatram da su naši zakoni presloženi te je strankama dopušteno previše prava, a koja se često zloupotrebljavaju, što dovodi do nepotrebnog odugovlačenja postupaka“, rekao je Gavranić.

Podsjetio je kako je još u vrijeme francuske Ilirske pokrajine Dubrovnik imao sudbeni stol, a dekretom francuskog maršala Marmonta 1812. godine ustanovljen je trgovački sud, s predsjednikom, četiri suca i dva pristava. Bili su birani iz redova trgovaca, kupaca i novčara. Od tada do danas je trgovački sud u Dubrovniku postojao u različitim oblicima.

Trgovački sud u Dubrovniku imat će predsjednika, četiri suca i jednog sudskog savjetnika. Bit će nadležan za rješavanje sporova u gospodarstvu za područje Dubrovačko-neretvanske županije, kao i za stečajne postupke, izvanparnične mjere osiguranja te prethodne i privremene mjere, a brinut će o sudskom registru.


(HINA, 20. 12. 2018.)