Predložene izmjene se, kako se navodi u priopćenju povjerenstva, temelje na novim makroekonomskim projekcijama koje je povjerenstvo potvrdilo 22. travnja.

Povjerenstvo naglašava potrebu provođenja oprezne i konzervativne fiskalne politike te smatra da je posebnu pažnju nužno usmjeriti na kontrolu kretanja, a posebice rasta rashoda te daljnje smanjenje javnog duga.

Povjerenstvo smatra da su makroekonomske projekcije unutar prihvatljivog raspona i dobra su podloga za fiskalne projekcije, a predložene izmjene i dopune proračunskih planova za 2023. smatra primjerenim sadašnjem stanju i okolnostima.

Dodatno, povjerenstvo ističe da se hrvatsko gospodarstvo nalazi u pozitivnoj fazi ekonomskog ciklusa potaknutog potražnjom za hrvatskim proizvodima i uslugama te značajnim pomoćima EU-a.

Vlada je u petak utvrdila prijedlog rebalansa proračuna za 2023. godinu kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura.

Očekuje se manjak državnoga proračuna od 510 milijuna eura odnosno 0,7% BDP-a, prema metodologiji ESA.

Udio javnog duga u BDP-u u 2023. godini prema vladinoj prognozi smanjit će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te se spustiti na 62,6% BDP-a.

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2023. godini trebala usporiti na 6,6%, sa 10,8% u prošloj godini.

Premijer Andrej Plenković rekao je da vlada rebalansom želi ispuniti političke obveze, među kojima su daljnja pomoć građanima, indeksacija mirovina, olakšavanje teškoća zbog energetske krize i obnova stradalih područja u potresima.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga.

(HINA, 22. 5. 2023.)

Fotografija: Unsplash