Povjerenstvo za fiskalnu politiku je na 22. sjednici održanoj 16. listopada pod predsjedanjem Sandre Krtalić usvojilo stajalište o prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu te stajalište i projekcija za 2024.-2025.

Naime, Vlada je prošli tjedan Hrvatskom saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojima se ukupni prihodi povećavaju za 1,1 milijardu eura, na 27,7 milijardi eura, dok rashodi rastu za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura.

Hrvatske javne financije, istaknulo je Povjerenstvo, nalaze se u ekspanzivnoj fazi u kojoj se povećava strukturni (i nominalni) manjak. Istovremeno, zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu te visokoj inflaciji, ostvareno je snažno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, čime se poboljšava stanje javnih financija.

"Međutim, unatoč znatnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, veličina opće države mjerena udjelom u BDP-u značajno raste, te upozoravamo da je nužno rast rashoda držati pod kontrolom", poručili su.

Iznova su ukazali i na potrebu provođenja strukturnih reformi, s obzirom na realna ograničenja hrvatskog gospodarstva i njegove strukturne slabosti, kao i na što je moguće jače usmjeravanje pomoći EU-a u razvojne aktivnosti.

"Iako je Hrvatska trenutno još u povoljnoj fazi gospodarskog ciklusa, situacija se vrlo brzo može u potpunosti preokrenuti, što bi značilo da će u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti javne financije biti izložene i većim rizicima"; upozorilo je Povjerenstvo.

Kada je riječ o velikom rastu udjela države u BDP-u, iz Povjerenstva ističu da se on vraća na razine bilježene tijekom prethodnih recesija, te koji izlaže javne financije većim rizicima u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti.

Utjecaj inflacije i na rast rashoda

"Pritom, utjecaj inflacije na proračun se prvo osjetio na strani prihoda, a tek naknadno na strani rashoda, pa postoji značajni rizik da, zbog usklađivanja s rastom cijena, rast rashoda u idućem razdoblju premaši rast prihoda rezultirajući u rastućem proračunskom manjku. U tom smislu, pozivamo Vladu da prilikom prijedloga državnog proračuna ograniči rast udjela javnih rashoda u BDP-u kao jedne od važne odrednice fiskalne održivosti", apeliralo je Povjerenstvo.

Naime Vlada je očekivanu stopa realnog rasta gospodarstva u 2023. povećala na 2,8 posto, dok rast inflacije prognozira na osam posto, pa takva makroekonomska kretanja i pozitivna faza ekonomskog ciklusa povoljno utječu i na hrvatske javne financije u pogledu rasta prihoda, no, napominju iz Povjerenstva, uočava se i sve veći utjecaj inflacije na rast rashoda.

On se ogleda i u petom paketu mjera Vlade, porastu mirovina, kao i plaća zaposlenih u državnim i javnim službama. Tu je i rast rashoda za brojne druge programe poput nastavka obnove od potresa, pomoći poljoprivrednicima i svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, sredstava za obroke učenicima u osnovnim školama, demografske mjere vezane uz rodiljni dopust te ulaganja u energetsku diversifikaciju, napominju iz Povjerenstva.

Kada je riječ o prihodima, porezni prihodi planirani su u iznosu od 15,5 milijardi eura, što je porast za 1,2 milijarde eura u odnosu na prve izmjene i dopune državnog proračuna iz svibnja 2023., a također rastu i prihodi od posebnih poreza i trošarina, za 195,7 milijuna eura, te prihodi od doprinosa, za 17,9 milijuna eura, na 4,3 milijarde eura, pri čemu je potonje rezultat očekivanog rasta plaća i zaposlenosti.

S druge strane, napominju iz Povjerenstva, sukladno dinamici korištenja EU-ovih sredstava, prihodi od pomoći se smanjuju za 353,2 milijuna eura ili 7,1 posto u odnosu na plan.

Pogoršanje salda proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji

U skladu s ukupnim prihodima i rashodima državnog proračuna planiranim rebalansom očekuje se kako će prema nacionalnoj metodologiji državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 159 milijuna eura u odnosu na izvorni plan iz studenog 2022. Pri tome, izvanproračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju višak od 0,2 posto BDP-a te se prema nacionalnoj metodologiji predviđa manjak općeg proračuna od 1,4 milijarde eura ili 1,8 posto BDP-a.

Time se saldo proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji u 2023. godini pogoršava za velika dva postotna boda BDP-a, upozorilo je Povjerenstvo.

U odnosu na 2022. godinu kada je ostvaren višak proračuna opće države od 0,4 posto BDP-a, navode, fiskalna kretanja u 2023. rezultirat će ukupnim proračunskim manjkom od 0,3 posto BDP-a ili 235 milijuna eura, sukladno metodologiji ESA 2010.

"Iako je primarno bio planiran manjak od 0,7 posto BDP-a, na ovo poboljšanje najvećim dijelom utječe ostvareni gospodarski rast i inflacija. Planirani strukturni manjak je u 2023. godini povećan te se procjenjuje na oko 1,5 posto BDP-a, što blago premašuje srednjoročni proračunski cilj od jedan posto BDP-a. Sukladno ponovnom aktiviranju fiskalnih pravila u idućoj 2024. godini, Vlada prilikom planiranja proračuna treba predložiti smanjenje strukturnog manjka za pola postotnog boda BDP-a"; napisalo je Povjerenstvo.

Prepoznati rezultati Vlade u smanjenju duga

Unatoč (blago) ekspanzivnoj fiskalnoj politici, napominju, snažni rast nominalnog BDP-a nastavlja pogodovati smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, pa se tako u 2023. očekuje njegovo smanjenje za 7,5 postotnih bodova, sa 68,2 posto BDP-a u 2022. na 60,7 posto BDP-a.

Ovakvim kretanjima, navode, Hrvatska se približava gornjoj granici javnog duga dopuštenoj europskim pravilima od 60 posto BDP-a. "U tom smislu, prepoznajemo rezultate Vlade u smanjenju duga kao važnog pokazatelja fiskalne održivosti, jer je fiskalni rezultat bolji od ranije planiranog, što ukazuje da je fiskalni kapacitet za reakciju na buduće ekonomske izazove povećan"; istaknuli su iz Povjerenstva.

(HINA, 17. 10. 2023.)

Fotografija: Pixabay