Od svog ulaska u članstvo EU-a, Hrvatska prvi put sudjeluje u pregovorima za izradu sedmogodišnjeg VFO-a pa su saborski zastupnici tijekom sastanka s europskim povjerenikom imali priliku izložiti svoja stajališta o prioritetima za Uniju i Hrvatsku, osvrnuvši se pritom i na Komunikaciju Komisije od 14. veljače kojom su predstavljene opcije budućeg europskog proračuna.
Predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Milošević ukazao je na unutareuropske migracije s juga i istoka Europe kao jednog od najvećih izazova s kojim se EU trenutno suočava, naglasivši pritom važnost većeg angažmana oko kohezijske politike i ulaganja većih sredstava u njezinu realizaciju. -Posebnu pozornost potrebno je posvetiti problematici nezaposlenosti mladih, jer je teško graditi uspješno društvo, ako mladi i obrazovani ljudi napuštaju svoju zemlju. Öttinger je istaknuo kako će fokus novog europskog proračuna i nadalje ostati na Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i kohezijskoj politici, uz poseban naglasak na problematiku migracija i izbjeglica te Brexit. Pozvao je zastupnike da se aktivno uključe u pregovore oko VFO-a, vodeći računa o razvoju hrvatskih gradova i regija.
U pogledu sustava vlastitih sredstava EU-a, saborski su zastupnici istaknuli svoje mišljenje kako je potrebno izbjeći stvaranje dodatnog poreznog opterećenja za građane Unije te razmotriti mogućnosti oporezivanja digitalnih platforma. -Vezano za vlastita sredstva na temelju poreza na dodanu vrijednost poželjno bi bilo istražiti mogućnost ukidanja istog s obzirom na složenost njegova izračuna i dodatno administrativno opterećenje za države članice, kazala je predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić i dodala kako se blago povećanje doprinosa članica čini poštenijim rješenjem.

Član Odbora za europske poslove Joško Klisović smatra kako su potrebna ulaganja u ukupnu sigurnost Unije, kako na unutarnjim tako i na vanjskim granicama. -Izlaskom Velike Britanije iz članstva nastat će velika proračunska rupa, koju će trebati popuniti. Stoga je potrebno razmotriti i mogućnosti Unije za generiranjem vlastitih prihoda što bi je ojačalo na unutarnjem i međunarodnom planu, rekao je Klisović.

Po pitanju budućih izravnih plaćanja i sredstava za razvoj, članicu Odbora za financije i državni proračun Ivanu Ninčević-Lesandrić zanimali su planovi za Uniju i konkretno Hrvatsku, na što je Öttinger, osvrnuvši se na procijenjeni gubitak uslijed Brexita u rasponu od 12 do 14 milijardi eura,  najavio moguće smanjenje sredstava u visini 5 do 10 posto što ne bi dovelo do zaustavljanja projekata, nego tek do usporavanja njihove realizacije. –Pritom svakako trebamo voditi računa o novim i budućim članicama Unije pa je potrebno osigurati programe na rok od deset godina bez skraćivanja sredstava, zaključio je europski povjerenik.

Konferencija na visokoj razini o VFO-u održat će se u petak, 9. ožujka u Sofiji, na kojoj će sudjelovati ministar financija Zdravko Marić, a Komisija će 2. svibnja objaviti sveobuhvatni prijedlog budućeg VFO-a koji bi trebao sadržavati prijedloge o novoj generaciji programa i novih vlastitih sredstava.



(SABOR RH, 08. 03. 2018.)