DZS je objavio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu u odnosu na srpanj porasle 0,1 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine skočile 12,3 posto. Tako je inflacija od rekordnih 12,3 posto zabilježena drugi mjesec zaredom.

Poslodavci primjećuju da je rast potrošačkih cijena u kolovozu dijelom ublažen ograničavanjem cijena goriva za osobna prijevozna sredstva, dok bi vladin jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, trebao djelovati na ublažavanje rasta cijena za potrošače u mjesecima koji sljede.

Međutim, i dalje se, kažu poslodavci, očekuje da će na godišnjoj razini stopa rasta potrošačkih cijena biti dvoznamenkasta, a izraženije usporavanje se očekuje tek u drugom dijelu iduće godine.

"To znači da će biti potrebna prilagodba poslovanja u svim segmentima gospodarstva u nadolazećem razdoblju ukoliko se želi izbjeći pad ekonomske aktivnosti i posljedična recesija", istaknuli su iz HUP-a.

Smatraju da je vladin paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata dobrodošla pomoć, iako u ovom trenutku nedostatna za mnoge dijelove gospodarstva.

Samo manji dio tog paketa usmjeren je poduzetnicima, dok i dalje pažljivo pratimo utjecaj mjere oko ograničenja cijena osnovnih prehrambenih namirnica, koji može izazvati poremećaje na tržištima, kažu poslodavci.  

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber važnim naglašava potrebu zajedničkog djelovanja vlade i poslovne zajednice kako bi se u što je moguće većoj mjeri ublažio cjenovni pritisak na gospodarstvo te moguće negativne posljedice na ekonomski rast i standard građana.

"Zbog rasta ulaznih troškova, prvenstveno enormnog povećanja cijena energenata, većina će poduzeća ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano na početku godine", kaže Weber.

Dodaje kako takav rast troškova nije moguće u potpunosti prevaliti na cijene finalnih proizvoda i usluga, pa je nemali broj poduzeća prema anketi HUP-a već najavio da će u ovoj godini odustati od planiranih investicija. Neki pak, kazala je, idu toliko daleko da strahuju od otpuštanja ili čak gašenja proizvodnje, jer već sad rade s ogromnim gubitcima.

"Ipak, s obzirom na pokazanu otpornost u koronakrizi i brzi oporavak nakon nje, visoka su očekivanja da će hrvatski poslovni sektor, uz adekvatnu reakciju države, i u ovoj situaciji pokazati svoju snagu i zadržati se na uzlaznoj putanji ekonomskog rasta", istaknula je Weber.

(HINA, 16. 9. 2022.)

Fotografija: Pixabay