Potpredsjednica Dalić kazala je da je izvješće Europske komisije u najvećoj mjeri u skladu s očekivanjima Vlade te da prepoznaje rezultate u gospodarskom rastu ostvarene u prošloj godini i u proračunskoj disciplini, smanjivanju proračunskog deficita i javnoga duga.
"U određenoj mjeri, ono prepoznaje i reformske napore koji su učinjeni, a naravno, daje i upozorenje i poziva da se ubrzaju u prvom redu napori u provođenju strukturnih reformi", dodala je.  
Potpredsjednica Dalić pojasnila je da strukturne reforme nisu jednostavne te da je za njihovu pripremu potrebno vrijeme, istaknuvši da je prošla godina utrošena na njihovu pripremu.
"Nalazimo se u godini za koju je i sam predsjednik Vlade kazao da je godina reformi, a to nije samo nekakva deklaracija nego i stvarno određenje Vlade", poručila je.
Podsjetila je da se u Saboru nalazi paket zakona koji se tiče promjena u pravosuđu te da se u vrlo kratkom roku može očekivati i niz zakona koji se tiču efikasnijeg funkcioniranja državne administracije, u prvom redu zakona koji se tiču objedinjavanja inspekcijskih službi.
Dodala je da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo uprave dovršavaju zakone koji se tiču nagrađivanja u državnoj upravi, a tijekom ovoga mjeseca intenzivirati će i individualni razgovori s pojedinim resorima i ministrima vezani uz pripremu novog nacionalnog plana reformi.
"Vlada je u tim svojim naporima osnaživanja gospodarskog rasta fokusirana na intenzivnije i brže korištenje EU fondova. Upravo je protekla godina donijela značajno povećanje ugovorenih sredstava", ustvrdila je potpredsjednica Dalić.
Navela je da je postotak ugovorenih sredstava povećan na 39 posto, što znači da je u ovome trenutku iz EU fondova spremno ući u hrvatsko gospodarstvo 3,9 milijardi eura kroz ugovorene projekte u različitim sektorima, dok je dodatnih dvije milijarde u postupku ugovaranja.
"Upravo ta europska sredstva su izvori financiranja koji će, očekuje se, značajno pridonijeti rastu investicija, kao jednom od najznačajnijih i najzdravijih izvora gospodarskog rasta", poručila je.
Na novinarski upit o primjedbama EK da je Hrvatska najslabija po pitanju mjera koje je sama najavila te zašto se toliko kasni, potpredsjednica Dalić je ponovila da je za kvalitetnu pripremu reformi potreban određeni napor i usklađenja među resorima. 
"I ja bih željela da mnoge od tih mjera idu brže, ali promjene i reforme mogu ići onom brzinom i dinamikom kojom ih društvo može prihvatiti. Vlada želi da mnogobrojne aktivnosti koje smo pripremali u proteklom razdoblju dovedemo do konačnog završetka i da aktivnosti vezane uz europske fondove još dodatno ubrzamo, povrh rezultata koji su ostvareni", pojasnila je. 
Na primjedbe Komisije o poreznoj reformi koja je produbila nejednakosti u društvu, potpredsjednica Dalić je odgovorila kako je porezna reforma donijela smanjivanje poreznog tereta za sve građane te kako je 500.000 građana isključeno iz plaćanja poreza zbog povećanja neoporezivog dijela plaće.
Dodala je da je za građane koje nisu u "poreznim škarama" i nisu imali koristi od porezne reforme povećan iznos minimalne plaće. 
"Smisao je porezne reforme da pridonose gospodarskom rastu, ubrzanju gospodarskog rasta i omogući prelijevanje rasta do svakog građanina. Najbolji način smanjivanja društvene nejednakosti je gospodarski rast", rekla je potpredsjednica.
Podsjetila je i da statistika pokazuje da je prošla godina donijela rast neto plaća oko pet posto.
"Moramo imati na umu da je Hrvatska bila u recesiji dugo, gotovo šest godina. Unatoč naporima Vlade da se standard poboljša brže i više nije lako nadoknaditi posljedice tako dugotrajne recesije", kazala je potpredsjednica Dalić. 
Na upit što je glavni uzrok predviđanjima slabijeg gospodarskog rasta, potpredsjednica Dalić je pojasnila da se kao problem ističe tzv. potencijalna stopa rasta, koja signalizira sposobnog gospodarstva da raste u dugom roku.
"Naša ekonomska stvarnost je takva da je stvarna stopa rasta koju ostvarujemo iznad te potencijalne, što pokazuje da imamo mogućnosti, da imamo kapacitet da se ta dugoročna stopa rasta poveća. Ove mjere o kojima govorimo, poboljšanje efikasnosti EU fonda, brojne mjere usmjerene na poboljšanje gospodarske klime, od kojih će jedan sutra biti na Vladi, a tiče se akcijskog plana za daljnje smanjivanje administrativnih opterećenja i troškova poslovanja, zatim horizontalne reforme koje se tiču funkcioniranja institucionalnog sustava, pravosuđa, državne administracije su načini koji će povećati tu potencijalnu stopu rasta", kazala je. 
Na novinarske upite o strukturnim reformama, potpredsjednica Dalić je kao jednu od reformi koje strukturno mijenjaju ekonomiju navela reformu pravosuđa.  
Istaknula je da je jedna od najdubljih strukturnih reformi za privatni sektor upravo u tijeku, a to je postupak izvanredne uprave u Agrokoru.
"Taj postupak je osigurao da smo u značajnom dijelu privatnog sektora uredili rokove plaćanja, da se plaća na vrijeme, da se poštuju ugovorni odnosi i respektiraju trgovinski odnosi. I to je jedna od strukturnih reformi koju možda nismo planirali, koju nismo željeli, ali problem na koji smo reagirali na način koji će ostaviti značajne pozitivne i strukturne posljedice na gospodarstvo", zaključila je potpredsjednica Dalić.


(VLADA RH, 07. 03. 2018.)