1. Uvodno
Pitanje obujma primanja koja su izuzeta od ovrhe predstavlja jedno od važnih pitanja provođenja ovrhe. Budući da je život gotovo uvijek korak ispred propisa, a život stvara uvijek neka nova područja ili pojave koje propis ne pokriva, jedino se izmjenama ili dopunama propisa i te nove pojave mogu obuhvatiti i staviti pod djelovanje norme. Tako je i s odredbom članka 172. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH i 73/17) kojom su propisana izuzeća od ovrhe.

2. Širenje kruga primanja koja su izuzeta od ovrhe
Od donošenja osnovnog teksta danas važećeg Ovršnog zakona, 2012. godine, krug primanja koja su izuzeta od ovrhe proširen je, jer se Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 93/14) interveniralo u taj dio Zakona. Naime, do 1. rujna 2014. od ovrhe su, prema tadašnjem tekstu članka 172. Ovršnog zakona, bila izuzeta sljedeća primanja:

1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju
3. primanja po osnovi socijalne skrbi
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno
6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima
7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika
8. primanja po osnovi odličja i priznanja
9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
10. ostala primanja izuzeta od ovrhe prema posebnim propisima.

No, sukladno članku 59. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br.  93/14), dopunjen je čl. 172. Ovršnog zakona. Tako su počevši od 1. rujna 2014. godine od ovrhe izuzeta i sljedeća primanja:

- utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke

- naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda

- potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

3. Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) u kontekstu provođenja ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika
Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID – 19) nova je mjera pomoći države posrnulom gospodarstvu radi očuvanja radnih mjesta u onim djelatnostima koje su pogođene Odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja (Nar. nov., br. 32/20), koju je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio 19. ožujka 2020. godine.

Poslodavcima navedene potpore za očuvanje radnih mjesta jamče:

• iznos od 3.250,00 kuna za mjesec ožujak 2020. po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjeran dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu
• iznos od 4.000,00 kuna za mjesec travanj i svibanj 2020. po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjeran dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.

S obzirom na to da se u kontekstu provođenja ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika postavilo pitanje je li iznos doznačen poslodavcima izuzet od ovrhe ili nije, u smislu članka 172. Ovršnog zakona, glede potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom, treba ukazati na članak 172. toč. 13. toga Zakona, prema kojem su od ovrhe izuzete naknade za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda. Treba napomenuti da je ta naknada uvrštena u krug osnova za izuzeće od ovrhe u lipnju 2014., navedenom izmjenom i dopunom Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 93/14), mjesec dana nakon velikih poplava u istočnoj Hrvatskoj, koje su nanijele goleme štete stanovništvu i njihovim dobrima, koje je država također pomogla sanirati.

Stoga, i u aktualnoj situaciji isplate Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poslodavcima u okviru mjera potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom svakako imaju za cilj saniranje štete zbog elementarnih nepogoda. Iako nije formalno proglašena i u slučaju epidemije koronavirusom može se govoriti o nastaloj elementarnoj nepogodi, to bi značilo da su od ovrhe, u smislu čl. 172. toč. 13. Ovršnog zakona, izuzete i naknade odnosno potpore za očuvanje radnih mjesta za djelatnosti pogođene koronavirusom.

Takav zaključak potvrđuje i dopis Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 3. travnja 2020., upućenog  Fini, koji glasi:

"Poštovani,

ovim putem Vas obavještavamo da su sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio 2. 4. 2020. godine poslodavcima kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID - 19) izuzeta od ovrhe temeljem odredbe čl. 172. st. 13. Ovršnog zakona, te Vas molimo da poduzmete odgovarajuće mjere, koje su unutar Vaše mogućnosti, kako bi se osiguralo da isplaćenim sredstvima primatelj može raspolagati, radi ispunjenja svrhe navedene potpore. Također Vas molimo, da navedenu informaciju dostavite i bankama kod kojih su otvoreni računi primatelja potpore, kako bi iste mogle poduzeti odgovarajuće radnje radi osiguranja raspolaganja primljenim sredstvima onim primateljima potpore koji imaju blokirani račun."

Stoga, svi primatelji sredstava (poslodavci) kojima je odobrena potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID — 19) moraju poduzeti mjere kako bi kao primatelji potpore mogli raspolagati navedenim sredstvima radi ispunjenja dodijeljene potpore. Budući da su sredstva potpore prema dopisu HZZ-a izuzeta od ovrhe, u slučaju kada su novčana sredstva uplaćena na račune na kojima se provodi ovrha na novčanim sredstvima, poslodavci trebaju u banci otvoriti poseban račun isključivo za tu namjenu (račun koji je izuzet od ovrhe) na koji će se prenijeti sredstva uplaćena po osnovi potpore.

Odnosi li se izuzeće od ovrhe i na radnike?

U praksi se također primjećuje da radnici kojima je ili kojima će poslodavac isplatiti navedena sredstva misle da su ta sredstva i u odnosu na njih u cijelosti izuzeta od ovrhe. Međutim, to nije tako.

Naime, sredstva potpora isplaćenih poslodavcima namijenjena su isključivo za isplaćivanje plaća radnicima. U odnosu na radnike to nije posebno zaštićeno primanje. Stoga se u odnosu na plaću koja bude isplaćena radnicima primjenjuju ograničenja ovrhe propisana člankom 173. Ovršnog zakona. Dakle, ne postoji osnova da se fizičkoj osobi - radniku otvori poseban račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona za primitak potpore, jer se potpora odnosi na poslodavca, a ne na radnika i ne isplaćuje ju poslodavac već HZZ. To nadalje znači da fizička osoba - radnik koji prima plaću ne treba poduzimati nikakve radnje ako već prethodno ima otvoren zaštićeni račun na koji mu je poslodavac uplaćivao zaštićeni dio redovitih mjesečnih primanja.

4. Naknade za saniranje štete nastale potresom u Gradu Zagrebu i okolici

Grad Zagreb i okolicu je 22. ožujka 2020. pogodio vrlo jak potres čije se posljedice i štete još utvrđuju. S obzirom na to da je gradonačelnik Grada Zagreba, na temelju članka 23. stavka 3. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Nar. nov., br. 16/19) i članka 60. stavka 1. točke 25. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 23/16, 2/18, 23/18 i 3/20), 23. ožujka 2020., donio Zaključak o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane potresom na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 7/20), dakle u kontekstu razmatranog članka 172. Ovršnog zakona, i u slučaju ovog potresa riječ je o proglašenoj elementarnoj nepogodi.

Stoga, možemo očekivati da će se stajalište nadležnih institucija koje provode ovrhu na novčanim sredstvima glede izuzeća od ovrhe, koje je zauzeto glede potpora za očuvanje radnih mjesta, odnositi i na naknade koje će se subjektima isplaćivati za saniranje šteta prouzročenih potresom.

Pripremila: Biljana Barjaktar, dipl. iur.

8. 4. 2020.