"Vodimo računa o udrugama, sastavni su dio itekako naših proračuna i bit će i ubuduće. Na najrazličitije načine potičemo suradnju županija i udruga. S obzirom da mi danas potpisujemo Deklaraciju kao Hrvatska zajednica županija, vjerujem da slijedi potpisivanje Deklaracije u svakoj županiji", poručio je Pauk.
Potpisivanjem Deklaracije, ocijenio je, podcrtavaju bitan dio djelatnosti kojima se županije bave u cilju jačanja i razvoja demokratskog društva, a to je komunikacija, rad i zajednička suradnja s udrugama civilnoga društva.
Ovakvim činom pokazujemo koliko nam je to bitno i koliko ćemo napora uložiti ubuduće da još olakšamo rad udruga civilnoga društva i da surađujemo, dodao je.
Pauk je podsjetio da su udruge dobar nositelj raznih projekata na lokalnim terenima. I one su se uključile u ovu 'europsku priču', o europskim projektima i u svakom slučaju su nam dobro došla pomoć u tom dijelu po svim osnovama. Mislim da imamo jednu win-win situaciju u suradnji jedni s drugima, naglasio  je.
Ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus rekla je kako je potpisivanje te Deklaracije nastavak jednog dobrog projekta koji je počeo s gradovima, 2013. godine. Potpisivanjem Deklaracije suradnja organizacija civilnoga društva proširila se s gradova i na županije, istaknula je.

Pauk je novinarima izjavio da su na sjednici Izvršnog odbora HZŽ-a imali obiman i bitan dnevni red te je izdvojio dolazak ministra zdravstva Milana Kujundžića i njegovog tima na sjednicu, s kojima su razgovarali o novom nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti ali i o financijskoj problematici u sustavu.

 "Izrazili smo svoj oprez i neslaganje u odnosu na neke početne odredbe zakona koji je završio javno savjetovanje i sada očekujemo da se ono što je kroz savjetovanje izrečeno, implementira u nacrt koji bi trebao ići dalje. Izrazili smo svoje neslaganje u dobrom dijelu s predviđenim odredbama koje govore o sustavu primarne medicine, prvenstveno što se tiče ordinacija primarne zdravstvene zaštite, koncesija i cijele te priče koja vodi na jedan način ka određenoj privatizaciji zdravstva s jedne strane, a s druge strane popriličnom stavljanju u jednu težu situaciju domova zdravlja, koje smo mi zakonski osnivači i imamo određene obveze i odgovornosti u obavljanju te primarne zdravstvene zaštite", rekao je Pauk.
Dotakli su se i problema u općem bolničkom sustavu, kojega su također osnivači lokalne vlasti, kao i u specijalnim bolnicama, glede dežurstava pri hitnim bolničkim prijemima te po pitanju mrtvozorstva, koji zakonskim osnovama nije rješeno na dovoljno dobar način da bi županije te djelatnosti ispunjavale onako kako se to od njih očekuje, rekao je. 
Razgovaralo se i o neskladu na državnoj razini financiranja timova hitne medicine gdje očekuju da se "sve ono što je u mreži financira iz jednog izvora, a što sad nije slučaj jer postoje određeni timovi koji su stavljeni na slobodu lokalnim upravama i samoupravama da se dogovore, pa imamo jednu šumu događanja", dodao je Pauk. Rekao je da se razgovaralo i o zavodima za javno zdravstvo koji su u zakonskim izmjenama izgubili dobar dio prihoda kojim su obavljali djelatnosti. 
"To nije sastanak koji je mogao uroditi nekakvim konačnim zaključkom ministra zdravstva, ali mislim da je napravljen na način kako to i zaslužuje da svih 21 županija, ako imaju jedinstveno mišljenje o nečemu što je vrlo bitno, kao što je primarna zdravstvena zaštita, onda o tome stvarno treba povesti računa i razmotriti te zakonske prijedloge koji bi možda mogli egzistirati na neki drukčiji način", poručio je Pauk. 
Ministar zdravstva Milan Kujundžić Hini je izjavio da su na sastanku otvorili dijalog sa županima, dožupanima i pročelnicima ureda gdje su sagledavali probleme, prvenstveno u kontekstu prijedloga novog Zakon o zdravstvenoj zaštiti, te o relativno malim limitima koje bolnice imaju.
"Svi se slažemo da bi trebalo zadržati postojeću kvalitetu zdravstvene zaštite, pokušati pratiti svjetsku medicinu što na žalost zahtjeva više novaca i treće o čemu svi brinemo - a to je kako zadržati liječnike i sestre da nam ne odu iz Hrvatske, a što je sve masovnija pojava, s obzirom da Europa nema liječnika, poglavito dobrih, a Hrvati su vrlo traženi liječnici i sestre", istaknuo je ministar Kujundžić.
Analizirali su i prednosti i mane određenih promjena koje su u prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti spominju, kroz argumentirani razgovor. 
Ministar Kujundžić je Istaknuo kako se župani pribojavaju da s promjenom Zakona i odlaskom u koncesiju odnosno ordinaciju svih liječnika da će se ugroziti opstojnost domova zdravlja.
Također, potpuno se slažu da sada imamo neravnopravan sustav gdje dio liječnika, oko 70 posto, je u koncesiji ili zakupu i zarađuje više i oni će vjerojatno ostati u ordinacijama gdje su sada. Također, 30 posto su koji rade za domove zdravlja, s osjetno nižom plaćom i oni stalno migriraju i otići će vrlo brzo iz Hrvatske.  
Kujundžić kaže da su vezano za to sa županima izrazili međusobno razumijevanje, a također i da dosadašnjim zakonom liječnici u zakupu ili koncesiji nisu imali nikakvih obveza i odbijali su dežurati i ići u mrtvozorstvo i u druge obveze koje proizlaze.
"Ne možete imati samo povlasti, mora biti i obveza. Tako da će to biti riješeno sa prijedlogom novoga zakona", poručio je ministar Kujundžić.  
Pauk je rekao da su na sastanku Izvršnog odbora HZŽ-a razgovarali i o inicijativi HZŽ vezano za decentralizirana sredstva. Rekao je da su u nepovoljnom položaju u odnosu na fond obračuna plaća koji se primjenjuje na županije u odnosu na ostali dio lokalne samouprave te da su od Ministarstva financija tražili jednostavno da se usklade u formuli kojom se utvrđuje limit za obračun plaća da budu u istom odnosu kao i gradovi i općine.  

(HINA, 10. 05. 2018.)