"Drago mi je da mogu potvrditi da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode postupke pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, pred domaćim sudovima, ali isto tako i s onima koje u ovom trenutku još nisu pokrenule takve postupke", izvijestio je Marić na konferenciji za medije u Banskim dvorima o arbitražnim postupcima pred ICSID-om vezanim uz konverziju kredita u švicarskim francima (CHF).

Podsjetio je da su pred ICSID-om i Trgovačkim sudom u Zagrebu postupke pokrenuli Zagrebačka banka, Raiffeisen banka, Erste banka, OTP banka, kao i Addiko banka i Societe Generale banke, u kojima su tražili nadoknadu troškova proizišlih iz propisane konverzije kredita u švicarskim francima.

Temeljem postignutog dogovora, u četiri postupka pred ICSID-om odmah nastupa suspenzija, to jest zaustavljaju se svi procesi u pokrenutim postupcima Zagrebačke, Raiffeisen, Erste i OTP banke, a dogovor se odnosi i na Privrednu banku Zagreb (PBZ) i Sberbanku, iako one nisu pokrenule postupke.

S Addiko bankom, kao ni francuskom Societe Generale bankom, koja više nije na hrvatskom tržištu, nije postignut dogovor, no dijalog će se nastaviti i s njima će se pokušati doći do rješenja, rekao je Marić.

Pojasnio je da ICSID ima određene procedure koje bi trebale trajati oko šest mjeseci, unutar kojih je potrebno ispuniti sve korake, nakon čega bi trebalo doći do trajnog odustajanja od arbitražnih postupaka i bilo kakvih eventualnih budućih sporova, naveo je Marić.

Istaknuo je i da je dogovorom otklonjena potencijalna obaveza državnog proračuna u iznosu od najmanje 2,5 milijarde kuna. Pritom, 482 milijuna kuna se odnosi na tužbe ispred Trgovačkog suda u Zagrebu, a oko dvije milijarde pred sudom u Washingtonu.

Do sada, po osnovi slučajeva tužbi banaka pred ICSID-om, RH je za troškove suda, odvjetnika, vještaka i sl. platila oko 127 milijuna kuna, izvijestio je Marić.

Istaknuo je i da suspenzija koja je stupila na snagu podrazumijeva da od tog trenutka nema nikakvih radnji, aktivnosti, pa niti dodatnih troškova. Također, sam dogovor koji je postignut ne podrazumijeva i ne nosi nikakve financijske obveze za državni proračun.

Banke prepoznale napore Vlade

Na pitanje novinara na što se pritom država obvezala Marić je ustvrdio da su banke prepoznale napore Vlade na stvaranju i unaprjeđenju poslovnog okruženja, daljnju uskladbu zakonodavstva sa standardima i direktivama EU-a, kao i učinjen korak dalje u procesu uvođenja eura, što se odnosi na ulazak u Europski tečajni mehanizam II u srpnju prošle godine.

Marić je pritom i zahvalio bankama na konstruktivnom dijalogu, koji je trajao više godina, te prepoznavanju poduzetih napora.

"Dogovor ne podrazumijeva nikakve financijske obaveze za RH i sam proračun", naglasio je Marić odgovarajući na pitanje novinara te dodao da dogovor ne podrazumijeva nikakvu vrstu izravnog obeštećenja ili kompenzacije.

Između ostalog, podsjetio je i da je s europskim direktivama nedavno usklađen i sustav osiguranja depozita i sanacije banaka.

"Namjera svakog smanjivanja određenih troškova i tereta za poduzetnike, pa tako i banke, jest da se taj novac kanalizira drugim putem, prema onima koji su ciljani, a u ovim okolnostima mislim da se svi slažemo da je više no potrebita aktivnost banaka u kratkom roku za kreditiranje banaka i građana za likvidna sredstva, a u nekim idućim koracima i za nastavak investicijskih ciklusa, kada krenemo putem oporavka. To je između ostalog i na tragu i ovog ukupnog okvira o kojem govorimo", izjavio je Marić.

izjavio je i da mu je teško ulaziti u argumentaciju samih banaka, no i ustvrdio da nikome nisu u interesu ovakvi dugotrajni procesi, pa pretpostavlja, s obzirom na 127 milijuna kuna koje je država izdvojila na troškove, da su i banke po tom pitanju imale velike izdatke.

Arbitražni postupci dugi, skupi i neizvjesnog ishoda

Podsjetimo, Hrvatska je 2015. godine izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju i o kreditnim institucijama omogućila konverziju kredita u 'švicarcima' u eurske kredite. 

Kako je danas istaknuo Marić, zakonske izmjene koje su omogućile konverziju za sobom su povukle čitav niz pravosudnih postupaka pred različitim sudovima, pri čemu se današnja konferencija za medije odnosila samo na one pravosudne postupke koje su pokrenule banke protiv RH pred međunarodnim odnosno domaćim sudovima.

Kada se govori o arbitražnim postupcima pred međunarodnim sudovima, iskustva Hrvatske i drugih zemalja detektiraju nekoliko karakteristika takvih procesa, u smislu da oni dugo traju, što samo po sebi, bez obzira na ishod spora, podrazumijeva i značajne financijske troškove, primjerice za pravnike, odvjetnike i vještake. Karakteristika im je da je i sam ishod spora neizvjestan, a također tu je i reputacijski efekt samih tih arbitražnih postupaka, rekao je Marić, koji je zahvalio i Državnom odvjetništvu (DORH) koje zastupa RH na konstruktivnom doprinosu,

Pred ICSID-om se trenutno protiv Hrvatske vodi 13 postupaka, a četiri sada nestaju, što je sigurno reputacijski gledano za RH značajan iskorak, ustvrdio je Marić.

S obzirom da je Ustavni sud danas trebao odlučivati o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda, kojom je potvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u kreditima ugovorenim između 2004. i 2008. godine, pri čemu je ta odluka važna za 125.000 obitelji koje su ugovarale kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku, Marić je i pojasnio da taj predmet i ovaj na čiju temu je i održana konferencija za medije, iako imaju ishodište u istoj tematici, nisu po ničemu povezani.

(HINA, 2. 2. 2021.)