“Netko dobro profitira u trenucima kada su građani u krizi”, kazala je Borzan na konferenciji za medije posvećenoj cijenama i dostupnosti hrane u državama članicama EU-a, u kontekstu borbe protiv siromaštva.

Borzan je dodala kako se građani Hrvatske “s pravom pitaju” zašto je litra ulja u Luksemburgu jeftinija nego u Hrvatskoj ili zašto je štruca kruha u Hrvatskoj skuplja nego u Njemačkoj.

Hrvatska eurozastupnica ukazala je na istraživanje Oxfama po kojemu je 18 najvećih korporacija za proizvodnju hrane i pića ostvarilo 14 milijardi neočekivane dobiti u 2021. i u 2022., dok 43 najveća trgovačka lanca ostvaruju 28 milijardi dolara godišnje neočekivane dobiti.

Smatra da mjere poput snižavanja PDV-a većinom ne koriste građanima, već “posrednik strpa novac u dže, a građanin nosi teret krize”.

Stoga je poručila kako je najbolje uvesti porez na neočekivanu dobit kompanija (windfall profit tax), istaknuvši kako je taj porez nužan u situacijama koje stvaraju ekstraprofit za određene industrije, kao što je to bilo s farmaceutskom u korona krizi ili energetskom nakon ruske agresije na Ukrajinu, a sada je to slučaj s distributerima.

“Ako bi se uveo porez na neočekivanu dobit, to je sigurno jedno od rješenja problema. Samim time distributeri neće gledati da gule kožu s leđa potrošača koji imaju nesreću da žive u zemlji koja je malo tržište”, kazala je Borzan.

Borzan je istaknula kako su druge recentnije članice EU-a također u sličnom položaju kao i Hrvatska zbog čega je s njima potrebno surađivati.

“Ja ću nastojati kolege iz istočne Europe organizirati da počnemo raditi zajednički pritisak kako bi se nepravilnosti na tržištu ispravile i kako bi građani Hrvatske, Bugarske i Poljske imali sličnije mogućnosti života kao oni koji žive u Italiji ili Njemačkoj”, poručila je Borzan.

Uz Borzan je na konferenciji za medije sudjelovao i Tomislav Ivančić, autor usvojene građanske peticije u Europskom parlamentu na koju bi se trebala očitovati Europska komisija do prosinca.

Ivančić je iskoristio pravo uspostavljeno Lisabonskim ugovorom koje daje građanima pravo da se obrate Odboru za predstavke Europskog parlamenta, a ako odbor usvoji  peticiju moraju se očitovati europske institucije.

Ivančić je ukazao na paradoks da su neki proizvodi, poput tjestenine, jeftiniji u bogatijim zapadnim državama članicama EU-a, nego u istočnim. S obzirom na to da je, primjerice, minimalna plaća u Luksemburgu 2508 eura, a u Bugarskoj 399, spomenuti fenomen dovodi broje građane u novim članicama EU-a u rizik od siromaštva.

(HINA, 6. 10. 2023.)

Fotografija: Pixabay