Početkom 2020. godine cijena nafte bila je 68,91 dolar po barelu, nakon čega je u ožujku i travnju pala na svega 19,33 dolara po barelu. Ipak, pojava cjepiva i određivanje mjera radi sprječavanja bolesti COVID-19 pokrenuli su ekonomiju, a OPEC i drugi veliki proizvođači nafte postigli su dogovor 12. travnja 2020. o smanjivanju proizvodnje kako bi stabilizirali cijenu nafte, što je rezultiralo njezinim blagim povećanjem.

Ovih je dana cijena nafte dostigla rekordnih 84,85 dolara po barelu na londonskom, odnosno 82,28 dolara po barelu na američkom tržištu. Razlog tomu prvenstveno je velika potražnja i nedostatak zaliha nafte, odnosno smanjena ponuda u odnosu na potražnju.

Grafikon 1. Kretanje cijena nafte u razdoblju studeni 2020. – listopad 2021. (dolar/barel)¹

Smanjena ponuda nafte ne utječe jednako na svaku ekonomiju. Naime, na potražnju nafte svake države utječu različiti čimbenici poput strukture gospodarstva, supstitucije nafte obnovljivim izvorima energije, određivanja poticajnih mjera proizvodnje i potrošnje obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i slično. U Republici Hrvatskoj nafta je još uvijek jedan od glavnih energenata zbog čega su građani ovih dana litru najprodavanijeg goriva eurosuper 95 plaćali 11,30 kuna, a dizelsko gorivo čak 11,34 kune. Za usporedbu, na početku pandemije eurosuper 95 koštao je samo 7,90 kuna po litri. Takav rast cijena goriva najveći je u posljednjih sedam godina. Rast cijena nafte prouzročio je i novi val inflacije, odnosno rast cijena drugih proizvoda i usluga.

Stručnjaci smatraju da za Europu i istočnu Aziju ovakav razvoj događaja može dovesti do brže provedbe planirane energetske tranzicije. Drugim riječima, obnovljivi izvori energije još su uvijek skuplji od nafte pa se primjerice vožnja električnim automobilom trenutačno ne isplati. Ipak, ako cijena nafte nastavi rasti, smatra se da će prvenstveno u Europi brže doći do tranzicije k obnovljivim izvorima energije, tzv. „zelene tranzicije“.

Da bi spriječila daljnji rast maloprodajnih cijena naftnih derivata, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. listopada 2021. donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata (Narodne novine, br. 112/21 - u nastavku teksta: Uredba). Uredba je stupila na snagu 16. listopada. Sukladno članku 1., Uredbom se određuju iznosi najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koje energetski subjekti koji se bave trgovinom na veliko i/ili trgovinom na malo naftnim derivatima smiju primijeniti na području Republike Hrvatske. Što se tiče vrste naftnih derivata na koje se Uredba primjenjuje, u članku 2. navodi se da su to motorni benzini i dizelsko gorivo. Nadalje, imperativno (ius cogens) zabranjuje se zaračunavati naknade ili druge troškove koji nisu propisani Uredbom ili drugim posebnim propisima. Konkretno, u članku 3. Uredbe određuju se cijena litre spomenutih naftnih derivata kako slijedi:

– motorni benzin – EUROSUPER BS 95 u iznosu od 11,10 kn/l

– motorni benzin – EUROSUPER BS 98 u iznosu od 11,10 kn/l

– motorni benzin – EUROSUPER BS 100 u iznosu od 11,10 kn/l

– dizelsko gorivo – EURODIZEL BS u iznosu od 11,00 kn/l.

Sukladno članku 4. Uredbe, navedene maksimalne maloprodajne cijene određene su za neprekinuto razdoblje od najdulje 30 dana od dana njezina stupanja na snagu. Drugim riječima, Uredbom je samo nakratko zaustavljen daljnji rast cijena goriva u Republici Hrvatskoj zbog čega se postavlja pitanje hoće li se rast cijena nafte nastaviti i nakon što prođe Uredbom određenih 30 dana primjene maksimalnih cijena naftnih derivata. Stručnjaci optimistično tvrde da bi ovakva situacija mogla potrajati još nekoliko mjeseci, ali da je teško predvidjeti tijek razvoja događaja s obzirom na pandemiju. Normalizacija gospodarskih odnosa ponovno će dovesti cijenu nafte do iznosa koji smo imali ranije, ali do ostvarenja toga scenarija moglo bi proći i nekoliko godina.

Autorica: Ana Turić, mag. iur.

1 Grafikon je preuzet sa https://oilprice.com/oil-price-charts/. (Pristupljeno: 19. listopada 2021.)