Zakon o holokaustu kažnjava sve koji ustvrde da su poljska država ili njezin narod "odgovorni ili su suučesnici u nacističkim zločinima koje je počinio Treći Reich". Za to je predviđena čak i zatvorska kazna.

Usprkos žustrom protivljenju sa svih strana svijeta, zakon stupa na snagu 1. ožujka iako je poslan na ocjenu ustavnosti. Čekanje na pravorijek suda, međutim, ne odgađa njegovu primjenu.

Vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) tvrdi da je zakon nužan kako bi se zaustavila upotreba termina "poljski logori smrti" za koncentracijske logore koje su nacisti uspostavili i njima upravljali na poljskom teritoriju tijekom Drugog svjetskog rata.

Bivši američki predsjednik Barack Obama je 2012. počinio tu pogrešku i naknadno se ispričao. No oko tog zakona se stvorila ozbiljna kontroverza i meta je kritika u Poljskoj i inozemstvu.

Izraelci smatraju kako je mjera pokušaj da se "opere" poljska povijest i zaniječu napadi Poljaka na Židove tijekom njemačke okupacije i u razdoblju nakon završetka rata. Preživjeli iz holokausta prosvjedovali su protv zakona ispred poljskog veleposlanstva u Tel Avivu.

Memorijalni centar Yad Vashem upozorio je kako bi zakon "mogao zamagliti povijesnu istinu o pomoći koju su Nijemci dobivali od poljskog stanovništva tijekom holokausta".

Institucija je, međutim, potvrdila da je termin "poljski logori smrti" povijesno netočan i da su oni uspostavljeni u okupiranoj Poljskoj zbog ubijanja Židova i drugih neprijatelja nacističkog režima.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki dodatno je dolio ulje na vatru izjavom o "židovskim suučesnicima" holokausta.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu taj je komentar nazvao "uvredljivim" i ocijenio ga kao "nesposobnost shvaćanja povijesti i nedostatak empatičnosti s tragedijom njihovog naroda".

Izraelski povjesničari odbacuju usporedbe između poljskih i židovskih kolaboracionista. Profesorica Dina Poret, glavna povjesničarka u Yad Vashemu, naglasila je kako su Židovi, suprotno od Poljaka, kolektivno bili pod stalnom prijetnjom istrebljenja.

Porat ustraje u tome da je velik dio poljskog stanovništva odavao Židove, krao njihovu imovinu i ubijao ih, dok je broj Židova koji su djelovali kao naglednici logora, policajci ili članovi židovskih odbora u getima bio malen.

"Moja teorija je da Poljaci žele izjednačiti židovsku patnju s poljskom patnjom. Govore 'svi smo patili pod Nijemcima, što želite od nas?'"

Židovi u Poljskoj s nelagodom gledaju na pokušaj vlade da utječe na povijesnu raspravu.

"Ne prijeti nam prošlost, nego averzija prema tome da se s njom iskreno suočimo", napisalo je u otvorenom pismu više od 20 poljskih židovskih organizacija.

Skupine su dodale kako je zakon izazvao veliku štetu i prije no što je stupio na snagu, ukazujući na val antisemitizma u tradicionalnim medijima i na društvenim mrežama.

"Poljski Židovi se danas ne osjećaju sigurno u Poljskoj", napisale su udruge, izrazivši zabrinutost da bi verbalni napadi danas, mogli prerasti u fizičke napade sutra.

Članovi Poljske akademije znanosti (PAN) smatraju kako bi političari mogli iskoristiti zakon da "ideološki manipuliraju" pisanjem povijesti, a političari samo hrane to nepovjerenje.

Ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro u nedavnom je intervjuu rekao kako su zločini Poljaka protiv Židova bili izolirani događaji.

Varšava je pokušala smiriti krizu. "Činjenice se ne smiju prikrivati, niti se trebaju odbacivati iskustva svjedoka", rekao je kasnije Ziobro i istaknuo kako će akademici i umjetnici biti izuzeti iz zakona.

Jedan dio zakona omogućava i kažnjavanje onih koji hvale djelovanje ukrajinskih nacionalista između 1925. i 1950. godine. Varšava smatra da je etničko čišćenje Poljaka iz zapadne Ukrajine 1943., tada pod njemačkom vlašću, bio genocid nad Poljacima.

Ukrajinci svoje borce smatraju patriotima koji su ratovali za neovisnost, prvenstveno od Sovjetskog Saveza.

Kijev je 2015. kritiku ukrajinskih nacionalista iz Drugog svjetskog rata proglasio kažnjivim djelom.

Taj je sukob pogoršao odnose između dviju zemalja, ističe Volodimir Viatrovič, direktor Ukrajinskog nacionalnog memorijalnog instituta, a vlada i zabrinutost oko prava ukrajinske manjine u Poljskoj.

Berlin se zasad drži izvan ovih rasprava. Iako je kancelarka Angela Merkel objavila kako ne postoji namjera petljanja u zakonodavstvo drugih država, u tjednom video obraćanju početkom mjeseca ponovila je njemačko prihvaćanje krivnje.

"Kao Nijemci odgovorni smo za stvari koje su se dogodile tijekom holokausta, pod nacionalsocijalizmom", rekla je njemačka čelnica.


(HINA, 01. 03. 2018.)