Ministrica Divjak uvodno je podsjetila da je u javnoj raspravi o tom zakonskom prijedlogu od samo 20 članaka stiglo 192 komentara i rekla da je okrugli stol organiziran kako bi se još jednom raspravili komentari i iznijela stajalište prije no što Prijedlog Zakona 'ode' u vladinu i saborsku proceduru.

Glavni savjetnik ministrice dr. sc. Marko Košiček predstavio je uvodno glavne smjernice Prijedloga Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, posebice one koji su privukli najviše pozornosti u javnom savjetovanju.

Jedno od tih pitanja tiče se promjena u odnosu na sadašnji Zakon koji definira udžbenike i radne materijale. Po novome zakonskom prijedlogu, udžbenike će i dalje odobravati Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok će drugi obrazovni materijali, među kojima su i radne bilježnice, biti u virtualnom repozitoriju i učitelji će moći birati koji će obrazovni materijal koristiti.   

Košiček je napomenuo kako su te promjene na tragu liberalizacije korištenja udžbenika u našem okruženju pa tako, rekao je, u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, mjerodavna tijela odobravaju udžbenike, ali ne i radne materijale, dok zemlje na sjeveru Europe ne reguliraju ništa.

Na panelu su sudjelovali predstavnik Grupacije nakladnika školskih udžbenika Zdenko Ljevak, članica mentorske Stručne radne skupine (SRS) Đurđa Trupinić, predstavnik Fakulteta informatike i računarstva iz Varaždina dr. sc. Goran Hajdin i edukatorica Željka Babić.

Zdenko Ljevak smatra kako je ovaj okrugli stol zapravo samo prilika za razmjenu mišljenja koja ni na koji način neće utjecati na zakonska rješenja. Rekao je kako je član radne skupine za  pripremu ovoga zakonskog prijedloga postao na svoju inicijativu te ocijenio da nedostaje kvalitetna komunikacija između nakladnika i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ministrica Divjak složila se da bi komunikacija mogla biti bolja, ali i istaknula da su predstavnici nakladnika sudjelovali u oblikovanju Zakona u skladu s predviđenom procedurom.

Ljevaka je zanimalo i je li bilo dovoljno analizirano tržište prije nego što je predloženo da se 'razdvoje' udžbenici i radni materijali. S tim u vezi, ministrica je podsjetila kako je ključno pitanje u izradi prijedloga bilo kako promijeniti stanje u kojemu se udžbenici samo 'spuštaju' u razred.

Jer, istaknula je, najveći naglasak u obrazovnoj reformi je upravo na edukaciji učitelja koji su nositelji te reforme i ona se bez njih ne može provesti. Divjak je svjesna kako je riječ o procesu koji "nije najjednostavniji" i neće se provesti preko noći, budući da je to promjena, kako je rekla, "od učitelja kojemu je sve zadano do učitelja koji će na kreativan način pomoći učenicima da lakše postignu ishode učenja koji su bitan element obrazovne reforme".

Direktorica školskoga programa u Školskoj knjizi Matilda Bulić istaknula je kako nakladnici trebaju biti uključeni u radne skupine za udžbenike i radne materijale jer, rekla je, "u posljednjih deset godina ni jedan ministar nije do kraja odradio svoj mandat i svaki novi je krenuo iz početka".

Bulić je zanimalo i hoće li se udžbenici, koji su sada u eksperimentalnoj primjeni kurikularne reforme, u rujnu iduće godine biti 'fronatalno' uvedeni i kada će nakladnici to znati.

Ministrica Divjak ponovila je da su nakladnici bili uključeni u pripremu Zakona, ali da ne mogu pisati Zakon o udžbenicima. Što se pak tiče hodograma, ponovila je kako se planira fronatalna primjena na jesen 2019., ali da o tomu ne može Ministarstvo ništa reći dok ne bude donesena odluka.

Sudionici okrugloga stola osvrnuli su se i na digitalizaciju radnih materijala koju su u načelu pozdravili. Ipak, Goran Hajdnin upozorio je kako su istraživanja pokazala da nije dobro da su udžbenici sto posto digitalizirani i da pisani udžbenici pomažu djeci u fokusiranju na sadržaj.

Edukatorica Željka Babić istaknula je kako postoji puno kvalitetnoga digitaliziranoga materijala koji sigurno može pomoći da se oslobodi kreativnost učitelja, a Đurđa Trupinić smatra kako je u središtu promjena paradigme poučavanja koja će pomoći i učeniicma da budu aktivni sudionici obrazovnoga procesa.


(HINA, 11. 10. 2018.)