Pravilnik o uvjetnom otpustu uz elektronički nadzor (Nar. nov. br. 78/22, u nastavku teksta: Pravilnik) donesen je na temelju članka 169. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (Nar. nov., br. 14/21) koji propisuje da županijski sud na čijem se području nalazi kaznionica odnosno zatvor, može, uz pisani pristanak zatvorenika, rješenjem o uvjetnom otpustu odrediti provođenje elektroničkog nadzora za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta.¹ Međutim, bitno je napomenuti da je predmetni nadzor trenutno moguć samo uz izreku posebne obveze zabrane napuštanja doma u određenom razdoblju tijekom dana².

U predmetima uvjetnog otpusta zaprimljenim tijekom 2020. godine izrečeno je 440 posebnih obveza, od čega se većina (91%) odnosi na redovito javljanje nadležnom tijelu za probaciju, centru za socijalnu skrb, sudu ili policijskoj upravi.

Najveći broj predmeta (35,52%) uvjetnog otpusta odnosi se na nadzor osuđenika koji su zatvorsku kaznu služili zbog počinjenja kaznenih djela protiv imovine (teška krađa, krađa, razbojništvo), potom na počinitelje kaznenih djela protiv života i tijela (12,88%) (teška tjelesna ozljeda, ubojstvo), te na počinitelje kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (10,63%) (neovlaštena proizvodnja i promet drogama).

Od ukupnog broja posebnih obveza uz uvjetnu osudu (297) najvećim dijelom je izricano ispunjavanje obveze uzdržavanja (57,6%) i obveza popravljanja štete počinjene kaznenim djelom (23,9%).³

Rješenje o uvjetnom otpustu uz elektronički nadzor obvezno sadrži naznaku određenog vremenskog razdoblja tijekom kojeg se osuđenik može iz doma udaljiti svakog dana (standardni raspored), osuđenikov broj telefona ili mobilnog telefona i adresu na koju se osuđenik otpušta.

Predmetno rješenje se zatim dostavlja sljedećim bitnim akterima: probacijskom uredu nadležnom prema mjestu u koje se zatvorenik otpušta, mjesno nadležnom sucu izvršenja, kaznionici odnosno zatvoru, nadležnoj policijskoj postaji te ustrojstvenoj jedinici za elektronički nadzor ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa odnosno službi za elektronički nadzor.

Služba za elektronički nadzor

Služba za elektronički nadzor (u nastavku teksta: Služba) smještena je unutar Sektora za probaciju⁴ kao ključno tijelo za uvođenje i regulaciju sustava elektroničkog nadzora u Republiku Hrvatsku. Služba obavlja nadzor izvršavanja uvjetnog otpusta uz elektronički nadzor pomoću opreme koja djeluje putem radio frekvencije, a sastoji se od uređaja (prijamnika) koji se instalira u dom osuđenika te elektronske narukvice koju nosi osoba pod nadzorom na gležnju (nanožnica). Elektronička narukvica je deklarativno vrlo lagana, nije štetna za zdravlje, vodootporna i ne ometa svakodnevne aktivnosti.

Slika 1. Oprema za elektronički nadzor (izvor: mpu.gov.hr )

Službenik Službe ili nadležnog probacijskog ureda postavlja i aktivira opremu za elektronički nadzor u domu osuđenika u najkraćem vremenskom roku, a sukladno dogovorenom terminu za postavljanje opreme za elektronički nadzor. Prilikom postavljanja opreme, ista se prilagođava posebnostima doma osuđenika. O svim poduzetim radnjama sastavlja se izvještaj i jedan primjerak se dostavlja nadležnom sucu izvršenja.

U slučaju potrebe, nadzor se može obaviti i ulaskom u dom osuđenika uz asistenciju policije i ostvarivanjem neposrednog kontakta s osuđenikom.

Obveze osuđenika i uloga suca izvršenja⁵

U roku od tri radna dana od dana otpuštanja iz kaznionice, odnosno zatvora osuđenik je obvezan javiti se u nadležan probacijski ured gdje ga se upoznaje s općim obvezama elektroničkog nadzora i u suglasnosti sa službom za elektronički nadzor dogovara termin za postavljanje opreme za elektronički nadzor u domu osuđenika, a po završetku postavljanja opreme za elektronički nadzor, potpisuje potvrdu o primitku te opreme.

Opće obveze kojih se osuđenik mora pridržavati za vrijeme uvjetnog otpusta uz elektronički nadzor su: da mora biti dostupan preko funkcionalnih komunikacijskih uređaja poput mobitela ili telefona u bilo koje vrijeme, priložiti kontakte poslodavca kod kojeg je zaposlen (radi mogućnosti provjere pridržavanja standardnog rasporeda), bez odgode obavijestiti probacijski ured i Službu  o promijeni broja telefona ili mobilnog telefona odnosno o promjeni kontakta poslodavaca.

U slučaju potrebe napuštanja doma (zbog selidbe, bolesti ili druge opravdane potrebe) osuđenik mora  obavijestiti Službu i čekati dopuštenje od suca izvršenja. Isto tako, o svakoj promjeni na poslu, školovanju, medicinskom ili drugom stanju koje može utjecati na pridržavanje standardnog rasporeda osuđenik mora bez odgađanja obavijestiti službenika ovlaštenog za elektronički nadzor te zatražiti odobrenje od suca izvršenja za promjenu standardnog rasporeda ili udaljenje iz doma. Iznimka postoji u slučaju privremene nesposobnosti zbog bolesti, povrede ili druge posebne okolnosti koja je neočekivano nastupila, a takvog je karaktera da osuđenik nije u objektivnoj mogućnosti dostaviti obavijest i zatražiti prethodno odobrenje. Međutim, tada je osuđenik dužan dostaviti obavijest bez odgađanja čim bude u mogućnosti. U suprotnome, ako se ne obavijesti pravovremeno, Služba će o tome odmah obavijestiti suca izvršenja.

Također, osuđenik mora dolaziti u probacijski ured, kod suca izvršenja ili u policijsku postaju, u vrijeme i način kako je određeno rješenjem suda. Postoji i obveza prilaganja potvrde o radu i radnom vremenu, obrazovanju ili drugu potvrdu koju zatraže Služba ili sudac izvršenja u sklopu provjere pridržavanja programa elektroničnog nadzora.

Nadasve, osuđenik mora poštivati standardni raspored i standardne upute za korištenje opreme elektroničnog nadzora i ne oštećivati opremu koju je dobio na korištenje.

Kršenje uvjeta elektroničkog nadzora

Kršenje se može počiniti povredom standardnog rasporeda, namjernim izbjegavanjem  elektroničkog nadzora ili kršenjem općih obveza elektroničkog nadzora.

Do povrede standardnog rasporeda dolazi ako osuđenik odstupa od rasporeda više od 30 min, s tim da postoje određene gradacije nadzora. Naime, kod prve povrede standardnog rasporeda, službenik koji provodi elektronički nadzor usmeno opominje osuđenika na njegove obveze. Kod druge povrede standardnog rasporeda usmeno se izriče upozorenje osuđeniku da će se sljedeća povreda prijaviti sucu izvršenja. A kod treće i svake naredne povrede standardnog rasporeda, izvještava se suca izvršenja.

Međutim, ako se odstupa dulje od četiri sata od standardnog rasporeda, bez odgađanja se obavještava suca izvršenja.

Opoziv i završetak uvjetnog otpusta uz elektronički nadzor

Ako sudac izvršenja opozove uvjetni otpust uz elektronički nadzor ili osuđenik bude lišen slobode, službenik koji provodi elektronički nadzor, odnosno probacijski službenik će izuzeti opremu za elektronički nadzor po potrebi uz policijsku pratnju.

Kod završetka uvjetnog otpusta uz elektronički nadzor Služba obavještava osuđenika o završetku uvjetnog otpusta uz elektronički nadzor te s njim dogovara termin deaktiviranja i preuzimanja opreme za elektronički nadzor. Na dan završetka uvjetnog otpusta uz elektronički nadzor osuđenik mora biti u domu kako bi se deaktivirala i preuzela oprema za elektronički nadzor.

Zaključne napomene

Prije službenog uvođenja elektroničnog nadzora predmetnim Pravilnikom, proveden je Pilot projekt nadziranja osoba putem elektroničkog nadzora. Konkretno, u lipnju 2016. godine Sektor za probaciju, u suradnji s Kraljevinom Španjolskom i IRZ-om, njemačkom zakladom za međunarodnu pravnu suradnju, započeo je realizaciju twinning-projekta, koji se između ostalog, sastojao od komponente „Podrška uvođenju elektroničkog nadzora“.⁶ Tijekom realizacije Pilot projekta koji je službeno započeo 17. veljače 2017. godine nadzirane su osobe na uvjetnom otpustu i u istražnom zatvoru u domu, a sve kako bi se u praksi vidjele koristi odnosno eventualna ograničenja i druge potrebe kod ovakva načina nadzora. Završno, projekt je pokazao spremnost svih sudionika (policije, Državnog odvjetništva i Ministarstva pravosuđa i uprave odnosno Sektora probacije) na konačnu implementaciju što se i ostvaruje predmetnim Pravilnikom.

Elektronički nadzor u svojoj suštini predstavlja oblik kontrole kao i način ekonomskog i populacijskog rasterećenja zatvorskog sustava, u vidu alternative kazni zatvora.

Prema Šperi i Rosandiću⁷ elektronički nadzor sam za sebe nema rehabilitacijski nego više kontrolni učinak i tek u kombinaciji s probacijskom službom bi se mogao postići najbolji rezultat za integraciju osuđenika u društveno prihvaćene norme ponašanja.

Jedna od prednosti elektroničkog nadzora jest u njegovoj ekonomičnosti i efikasnosti. Naime, napravljena je i cost benefit analiza u suradnji s djelatnicima Ministarstva pravosuđa i uprave i stranih stručnjaka koja je pokazala da po osobi jedan dan zatvora u Hrvatskoj stoji 400,00 kuna, jedan dan probacije 10,00 kuna, a jedan dan elektroničkog nadzora 100,00 kuna. ⁸ Kako u sustavima bez elektroničnog nadzora cjelokupan nadzor pada u nadležnost probacijskih službenika i policije, što iziskuje dodatan napor, uz postojeće obveze, uvođenje elektroničnog nadzora predstavlja efikasnije iskorištavanje ljudskih potencijala uz tehnološku podršku.

S obzirom na prenapučenost kaznenih tijela i smještaja⁹, elektronički nadzor uz uvjetnu osudu  predstavlja jedan od načina kako rasteretiti zatvorske smještajne kapacitete i državni proračun ako se svrha kažnjavanja može postići jednako, ako ne i bolje putem humaniziranog pristupa kažnjavanju. Primjerice, uz izrečenu posebnu obvezu zabrane napuštanja doma u određenom razdoblju tijekom dana, osuđenik i dalje može biti funkcionalan i koristan član društva jer će takva osoba moći ići na posao u razdoblju kada ima dopušten izlazak.

Stoga, ostaje za vidjeti kako će se pristupiti primjeni ove mogućnosti kontrole osuđenika kroz digitalnu pravdu i kako će se ona realno i praktično odraziti na poboljšanje pravosudnog sustava.

Lidija Doko, mag.iur.

1 Uvjetni otpust je otpuštanje zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora ako je izdržao najmanje jednu polovinu kazne na koju je osuđen, ali ne manje od tri mjeseca, ako se osnovano očekuje da neće počiniti kazneno djelo te ako na to pristaje, s tim da se za trajanja neizdržanog ostatka kazne nad njim može odrediti nadzor i posebne obveze (čl. 59. Kaznenog zakona).
2 Čl. 62. st. 2, toč. 8. Kaznenog zakona
3 Izvješće o radu probacijske službe za 2020. godinu od 2. rujna 2021. godine, dostupno na mrežnim stranicama Sabora: https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2021-09-02/154201/IZVJESCE_PROBACIJSKA_SLUZBA_2020.pdf
4 Sektor za probaciju sastoji se od središnjeg ureda u Ministarstvu pravosuđa i uprave i 14 lokalnih probacijskih ureda, a  rad Sektora uređen je Zakonom o probaciji (Nar. nov., br. 99/18), više o probaciji na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/pristup-informacijama-6341/ostale-informacije/probacijska-sluzba/14652
5 Sudac izvršenja  ustanovljuje se u županijskom sudu za područje njegove mjesne nadležnosti,  uređen je  Zakonom o izvršavanju kazne zatvora (Nar. nov., br. 14/21), a njegove ovlasti i djelokrug su opisane u člancima 48.-54. navedenog zakona.
6 Više o projektu i njegovim rezultatima u: J. Špero, P. Rosandić: Elektronički nadzor pilot-projekt u Republici Hrvatskoj Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (Zagreb), vol. 24, broj 2/2017, str. 671-692.
7 Ibid. str. 672.
8 Ibid. str. 687.
9 Ukupna popunjenost zatvorskog sustava na dan 31. prosinca 2021. godine bila je 104%, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu, a napučenost u zatvorenim uvjetima, u kojima se toga dana nalazilo čak 91% svih osoba lišenih slobode, bila je visokih 123%. U čak 12 zatvora od ukupno 13 zatvora popunjenost je bila viša od 100%, a najteža situacija bila je u Zatvoru u Zagrebu (150%), Zatvoru u Karlovcu (155%) te Zatvoru u Osijeku (168%)., izvor: Izvješću Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021., ožujak 2022., izvor: https://www.ombudsman.hr/hr/download/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2021-godinu/?wpdmdl=13454&refresh=6247119d58b0c1648824733