Dow Jones oslabio je 0,19 posto, na 36.054 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,39 posto, na 4.549 bodova, a Nasdaq indeks 0,58 posto, na 14.146 bodova.

Najviše je jučer pao S&P indeks energetskog sektora, 1,6 posto, jer su cijene nafte potonule 4 posto, nakon podatka da su prošloga tjedna zalihe benzina u SAD-u znatno porasle.

To ukazuje na slabost potrošnje, odnosno slabljenje potražnje za 'crnim zlatom', što bi moglo izazvati daljnji pad cijena.

S&P indeks informatičkog sektora pao je, pak, 0,9 posto, što je posljedica pada cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Nvidia, Microsoft i Amazon.

Agencija za zapošljavanje ADP izvijestila je jučer da je u privatnom sektoru SAD-a u studenome otvoreno 103 tisuće novih radnih mjesta, manje u odnosu na očekivanih 130 tisuća.

To potvrđuje tezu o 'hlađenju' tržišta rada, što bi trebalo voditi do sporijeg rasta plaća i potrošnje, a time i do daljnjeg popuštanja inflacije.

To izvješće podržava procjene da je američka središnja banka završila ciklus zaoštravanja monetarne politike, pa gotovo nitko ne očekuje da će čelnici Feda na sjednici idućega tjedna povećati kamate.

No, te procjene već su ugrađene u cijene dionica, a zahvaljujući tome, u studenome je S&P 500 indeks skočio gotovo 9 posto i dosegnuo najvišu razinu u ovoj godini.

Posljednjih se dana, pak, trguje dok ulagači nagađaju kada bi Fed mogao početi smanjivati kamate.

Optimističniji analitičari procjenjuju da bi Fed mogao početi labaviti monetarnu politiku već u ožujku, dok oni realniji to očekuju polovicom iduće godine.

No, to će ovisiti o kretanju inflacije i gospodarstva u idućim mjesecima.

Jedan od putokaza bit će službeno izvješće vlade o zapošljavanju u SAD-u u studenome, koje će biti objavljeno u petak.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks porastao je 0,34 posto, na 7.515 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,75 posto, na 16.656 bodova, a pariški CAC 0,66 posto, na 7.435 bodova.

(HINA, 7. 12. 2023.)

Fotografija: Pixabay