Zakonom to nije zabranjeno, ali je akademski krajnje neetično da netko s pozicije moći zahtijeva izbor u (više) akademsko zvanje s obzirom na realnu opasnost od sukoba interesa i akademske korupcije, ističu.

Njihova pozicija moći dovodi u pitanje nepristranost izbora, a istovremeno otvara i pitanje kako je netko objektivno i pošteno mogao steći uvjete za profesorsko zvanje ako obavlja najodgovornije funkcije u državi, kaže se.

Naime, dotične osobe ili se bave znanošću i sveučilišnom nastavom pa ne obavljaju savjesno svoje vrlo odgovorne javne dužnosti, ili pak koriste politički položaj i utjecaj kako bi napredovale u akademskoj hijerarhiji, čime se obezvrjeđuje rad, trud i zalaganje svih članova akademske zajednice koji moraju ostvariti visoko postavljene uvjete za znanstveno-nastavno napredovanje.

Smatramo da je nužno osigurati najveću moguću transparentnost kod tih napredovanja te objaviti sve dokumente na temelju kojih su navedena napredovanja ostvarena, dodaju i pozivaju nadležna tijela da razmotre na koji bi se način mogao osigurati zakonski i institucionalni okvir koji će u najvećoj mogućoj mjeri onemogućiti zloupotrebu (političke) moći u cilju stjecanja akademskih titula.

Na tom tragu pozivamo da se normativno i institucionalno ojača sustav etičke (akademske) odgovornosti te da se ponovno ustroji nacionalno tijelo za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje je ukinuto prošle godine donošenjem Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kaže se.

Potpisnici navode nedavne primjere pokušaja znanstveno-nastavnog napredovanja ministra obrane Marija Banožića u naslovno zvanje izvanrednog profesora, zatim izbor ministara znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa u srpnju 2021., bivšeg ministra znanosti Dragana Primorca koji je za svog mandata docent postao 2003., bivšeg ministra znanosti Željka Jovanovića koji je 2013. izabran za radno mjesto docenta, predsjednicu saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesnu Bedeković koja je napredovala u nizu znanstveno-nastavnih zvanja, a postoje i drugi brojni drugi slučajevi nižih državnih dužnosnika.

Pismo je potpisalo 16 osoba: Kosta Bovan, Dario Čepo, Blaženka Divjak, Vedran Đulabić, Zlatko Erjavec, Vesnica Garašić, Pavel Gregorić, Tvrtko Jakovina, Ivan Obadić, Sabina Rabatić, Višeslav Raos, Vlatko Silobrčić, Neven Soić, Damir Stanzer, Vjeran Strahonja, i Berto Šalaj.

Uputili su ga predsjedniku Republike, predsjedniku i članovima Vlade RH, saborskim zastupnicima, članovima Rektorskog zbora i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje i znanost.

(HINA, 5. 9. 2023.)

Fotografija: Unsplash