Cilj tog povijesnog dokumenta je ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2°C, što je ključno  za osiguranje opskrbe hranom i jačanje kapaciteta država za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena.  Posebno je važan za Hrvatsku i Europsku uniju, upozoravaju iz OIEH-a, članak 18. Pariškog sporazuma, koji propisuje da se svaka članica regionalne organizacije za gospodarsku integraciju smatra odgovornom za svoju razinu emisija. To znači, navodi se,  da države koje ne ispune svoje nacionalne planove za smanjenje emisija mogu biti penalizirane od strane Europske komisije. 

Hrvatska, zemlja s velikim prirodnim potencijalom za korištenje obnovljivih izvora energije, posebno sunca, i dalje zaostaje u europskom kontekstu. Trenutno, ističe se u priopćenju,  imamo dvostruko manje instaliranih solarnih kapaciteta od Slovenije, 10 puta manje od Mađarske i čak 130 puta manje od Njemačke, unatoč tome što naša zemlja ima 30 posto veću insolaciju od navedenih država.

U svjetlu tih izazova, OIEH je potpisao sporazum o strateškom partnerstvu sa SolarPower Europe, vodećom europskom organizacijom za energiju sunca. To partnerstvo, jedinstveno u regiji, donosi novi poticaj za razvoj solarne industrije u Hrvatskoj i rješavanju ključnih problema, navode.

Direktorica OIEH-a Maja Pokrovac ističe da sve dok se Hrvatska oslanja na uvoz energije, u OIEH-u se zalažu za najbolji domaći energetski mix koji uključuje sve obnovljive resurse, jednako kao što se to radi diljem Europe.

Direktorica SolarPower Europe Walburga Hemetsberger smatra da se Hrvatska približava prekretnici od instaliranih 1 GW solarnih kapaciteta. "Naš novi događaj Solar Flex 2025 stvorit će ključnu platformu za raspravu o ubrzanju razvoja solarne energije u Hrvatskoj i širem području", istaknula je Hemetsberger, dodavši kako Hrvatska ima ogroman potencijal za solar. 

Hrvatska bi, dakle, početkom sljedeće godine trebala ući u klub zemalja s 1 GW instalirane solarne energije, no unatoč tom pozitivnom trendu i dalje uvozimo značajnu količinu električne energije, što zahtijeva ubrzani rad na povećanju udjela solarne energije. Blokirani projekti od 2 GW zbog visokih troškova priključenja na mrežu ozbiljna su prepreka koju treba hitno rješavati, napominju iz OIEH-a.

Isto tako, planovi za modernizaciju mreže koja može primiti obnovljivu energiju moraju biti ambiciozniji i uključivati suvremene oblike skladištenja energije kako bi u konačnici smanjili troškove energije za građane, male i srednje poduzetnike te energetski intenzivnu industriju. Partnerstvo OIEH-a sa SolarPower Europe bit će usmjereno na rješavanje ovih izazova prema primjerima dobre prakse iz EU, s ciljem ostvarivanja ciljeva Pariškog sporazuma i osiguravanja čiste i zelene budućnosti za sve.

Inače, SolarPower Europe vodeća je europska organizacija koja povezuje donositelje odluka i vrijednosni lanac solarnih fotonaponskih sustava. Njihova misija je osigurati da solarna energija postane vodeći izvor energije u Europi do 2030. godine, okupljajući više od 320 organizacija iz cijelog sektora, kaže se još u priopćenju.

(HINA, 4.11.2024.)

Fotografija: Unsplash