Silvano Hrelja (klub HSS-HSU) tako je najavio potporu zakonskom prijedlogu i "pozitivnoj diskriminaciji osoba s invaliditetom" nazvavši ga "iskorakom u pravom smjeru i na tragu borbe protiv siromaštva". Upozorio je kako osobe s invaliditetom ne žele milostinju nego sustav koji omogućava da budu ravnopravni članovi društva.

Ivana Posavec Krivec  (Klub SDP-a) istakla je kako se predloženim daju kvalitetna rješenja i omogućava bolja integracija osoba s invaliditetom na tržištu rada i u društvu općenito, a s njom se suglasila i Ljubica Lukačić (Klub HDZ-a).

Složila se i Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) koja je, međutim, napomenula kako se zakonska rješenja često ne ostvaruju u praksi.

Danijel Spajić (Klub Domovinskog pokreta) ocijenio je kako se "radi samo o kozmetičkoj promjeni i alibiju da se nešto radi".

"Samo 54 posto potrebnih sredstava za isplatu mirovina prikuplja se iz mirovinskog doprinosa, a ostatak se namiruje iz proračuna koji se puni visokim porezima i zato je Hrvatska nekonkurentna i neatraktivna za investicije. Stoga ne postoji ni mogućnost znatnijeg povećanja mirovina od 60-ak kuna godišnje", upozorio je.

Beneficije za osobe s invaliditetom

Osobama s invaliditetom taksativno navedenim u Zakonu, u sustavu mirovinskog osiguranja propisuje se dodatni uvjet za samostalne obveznike uplate doprinosa za ostvarivanje prava na računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i snižavanje dobne granice za priznanje prava na starosnu mirovinu.  

Predlaže se svojevrsna pozitivna diskriminacija osoba s invaliditetom, s obzirom da temelj za priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu kod ove kategorije osoba nije rad na štetnim i za zdravlje opasnim poslovima, nego zdravstveno stanje osoba s invaliditetom.

Stoga je cilj tog zakonskog prijedloga da se osobama s invaliditetom omogući ostvarivanje „beneficija“ koje su propisane Zakonom, ne samo u slučaju kada su zaposlene i osigurane na mirovinsko osiguranje po toj osnovi već i u drugim slučajevima. Prava iz Zakona te će osobe ubuduće moći ostvariti i u slučaju kada se stručno osposobljavaju prema posebnim propisima, u slučaju kada su osigurane temeljem statusa njegovatelja ratnog vojnog invalida, ili roditelja njegovatelja, ili roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, ili kada koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja ili kada obavljaju profesionalnu rehabilitaciju, dakle neovisno o osnovi osiguranja.

Posebno, te će osobe moći ostvariti prava iz Zakona i u slučaju kada su samozaposlene, dakle kada primjerice obavljaju obrt, ili su trgovci pojedinci, vrhunski sportaši, kada obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, ili samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, kada obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, kada su članovi uprave, vjerski službenici i u drugim slučajevima, neovisno o osnovi njihovog osiguranja.

(HINA, 23. 3. 2021.)