Okrugli stol "Medijska pismenost u perspektivi novoga kurikuluma: prilike i prijetnje" održan je u četvrtak u prostorijama Tribine grada Zagreba u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK). 

Pozivu su se odazvali brojni nastavnici i ravnatelji škola, te predstavnici mjerodavnih političkih i akademskih institucija. Tako su svoja stajališta iznijeli i na pitanja okupljenih odgovarali pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje Marijana Češi, savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego, potpredsjednica DKMK-a dr. Lana Ciboci, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, predsjednik DKMK-a i profesor na Hrvatskim studijima zagrebačkoga Sveučilišta Danijel Labaš, nacionalni koordinator projekta EU Kids Online i profesor na zagrebačkome Fakultetu političkih znanosti Igor Kanižaj i član Udruge Pragma i vanjski član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora Nedjeljko Marković. 

Kako je istaknuo profesor Labaš, okrugli stol priređen je kako bi se istaknula važna uloga medijske pismenosti i medijske kulture u formalnom i izvan nastavnom obrazovanju u Hrvatskoj, ali i predložile nove obrazovne politike koje će se, između ostaloga, temeljiti na dva sveobuhvatna istraživanja.

Čak 80 posto roditelja želi da medijski odgoj bude prisutniji u obrazovanju i da se uvede poseban predmet koji bi se bavio medijskim odgojem, istaknuo je moderator okrugloga stola profesor Kanižaj, koji je i predstavio treći dio rezultata sveobuhvatnog istraživanja EU Kids Online o medijskim navikama djece i njihovih roditelja, odnosno iskustva i stavove roditelja o medijima i medijskom obrazovanju.

Rezultati istraživanja pokazuju da roditelji snažno podupiru obrazovnu reformu, a većina bi i upisali svoje dijete kada bi medijski odgoj bio izborni predmet, rekao je Kanižaj. Smatra kako je to snažna poruka roditelja našem obrazovnom sustavu da medijsku pismenost treba uključiti u obrazovanje na svim razinama, kako u formalnim, tako i u izvan nastavnim aktivnostima.

Sudionici dijele stajalište pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević da su djeca posebno osjetljiv dio korisnika medija i da su izloženi brojnim izazovima, među kojima je sve više problematičnih sadržaja od kojih ih treba bolje zaštititi.

Istraživanje je tako pokazalo i da su roditelji svjesni da im treba pomoć i da se moraju dodatno educirati kako bi mogli kvalitetnije sudjelovati u medijskom odgoju djece. Odnosno, smatraju da se kao društvo moramo jače opredijeliti da se podigne razina medijske pismenosti. Jer, istaknuo je Kanižaj, ne kaže se uzalud da je medijska pismenost jedna od temeljnih kompetencija 21. stoljeća.

Neke od preporuka roditeljima su da budu prisutni i prate kako se njihovo dijete 'kreće' kroz virtualni svijet, prepoznaju kada je dijete uznemireno i pokušaju odgovoriti na njegovu znatiželju. Pri tomu, nadzor i zabrana nisu uvijek jedino rješenje, a puno važnije je da se uspostavi povjerenje između roditelja i djece, ali i da roditelji traže pomoć kada ne znaju odgovoriti na neka pitanja. To je pak sve češće jer, ocijenio je Kanižaj, djeca znaju puno bolje od roditelja onaj informatički dio medijske pismenosti.

O rezultatima svoga istraživanja govorila je dr. Lana Ciboci, koja je analizirala udžbenike i dopunske nastavne materijale iz hrvatskoga jezika (1852 nastavne jedinice), vrednovanje razine medijske pismenosti tisuću učenika osmih razreda, te kako su učitelji razredne nastave i nastavnici hrvatskoga jezika vrednovali programe medijske kulture.

S obzirom da se medijski odgoj poučava u sklopu nastave hrvatskoga jezika, sudionici su uvjereni da je satnica hrvatskoga jezika u osnovnim školama nedostatna, ali su svjesni da o povećanju broja sati hrvatskoga jezika u nastavi treba odlučiti politika.

Na okruglom stolu predstavljeni i najnoviji projekti DKMK-a koji će se provoditi u 2018.  - "Mind Over Media - Razmisli o medijima i učinkovita analiza propagande" koji se provodi zajedno sa šest partnera iz EU, uz koordinaciju Evens Foundation, a novčano ga podupire Europska komisija, te projekt "Medijskom pismenošću protiv grupa mržnje i elektroničkoga nasilja", koji novčano podupire Ministarstvo znanosti i obrazovanja u 2018.

Projekt "Djeca medija" nastao je na temelju zajedničke inicijative organizatora i polaznika Komunikološke škole Matice hrvatske koju zajednički od 2008. organiziraju Matica hrvatska, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet političkih znanosti. Cilj i svrha projekta su sustavna edukacija o medijima, prvenstveno onima u Hrvatskoj, te poticanje razvoja osviještenih korisnika. Nagrađen je u konkurenciji 50 projekata iz EU posebnom nagradom žirija Zaklade Evens za medijsko obrazovanje – EVENS PRIZE 2017.


(HINA, 22. 02. 2018.)