Okruglim stolom održanim u sklopu projekta Human Rights Slam organizatori su željeli potaknuti javnu raspravu o prizivu savjesti, koja se najčešće javlja u medicini i u vojsci. Aleksandra Korać Graovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra kako institut priziva savjesti treba biti omogućen svim liječnicima i medicinskom osoblju bez diskriminacije, te je podsjetila da je taj institut utemeljen u međunarodnom pravu, hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu i brojnim strukovnim udruženjima. Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je da je u povijesti poznato nekoliko različitih definicija savjesti te da moralno djelovanje treba biti vođeno objektivnim načelima. Dr. Boris Ujević iz Kliničke bolnice Sveti Duh smatra da liječnici moraju održavati profesionalne i stručne norme, ali da i sve što čine u skladu s prizivom savjesti. Voditelj programskih aktivnosti SSMH Luka Poslon kazao je da u javnosti postoji sve veći interes javnosti za pitanja priziva savjesti, osobito u medicini, te da je cilj da se vidi jesu li javnosti spornije odluke liječnika, zakonske odredbe i strukovni kodeksi ili nešto treće. Podsjetio je na slučajeve primalje Jage Stojak iz kninske bolnice, slučaj farmaceutkinje Ane Dukić iz Splita, koje su bile izložene medijskim napadima. Jaga Stojak je odbila biti nazočna zahvatu prekida trudnoće pozvavši se na priziv savjesti, zbog čega je dobila otkazu ugovora o radu. Vlasnica dugoratske ljekarne Ana Dukić odbila je izdati kontracepcijski preparat unatoč receptu, pozivajući se također na priziv savjesti. Trudimo se sučeliti mišljenja, želimo kroz analizu i jakost njihovih argumenata vidjeti koje od tih argumenata trebamo slijediti kao društvo. Želimo ponuditi mladima okruženje i priliku za edukaciju kako bi izgradili svoj vlastiti stav, kazao je Poslon.

(HINA, 29.10.2019.)