U četvrtom tromjesečju 2020. može se očekivati usporavanje oporavka gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini zbog pogoršanja epidemiološke situacije i uvođenja strožih epidemioloških mjera. Tijekom tog razdoblja ostvaren je daljnji rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih, čemu su pogodovale i potpore Vlade RH za očuvanje radnih mjesta. Godišnji pad potrošačkih cijena povećao se na 0,7% u prosincu, s 0,2% u studenome, što je posljedica smanjenja doprinosa prehrambenih proizvoda (uvelike zbog učinka baznog razdoblja) u okružju niskih cijena energije. Krajem prethodne i početkom ove godine ojačan je stupanj ekspanzivnosti monetarne politike, pa su slobodna novčana sredstva banaka dosegnula dosad najvišu zabilježenu razinu, čemu su najviše pridonijeli otkupi deviza od države tijekom prosinca u iznosu od gotovo 10 milijardi kuna uz manji doprinos provedene devizne intervencije. Tako je prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog sustava u siječnju 2021. iznosio 59,9 milijardi kuna naprema 40,3 milijarde kuna u prethodnoj godini.

Savjet HNB-a razmatrao je i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost te je zaključeno da je ukupna izloženost sistemskim rizicima i nadalje visoka. Unatoč i nadalje iznimno povoljnim uvjetima financiranja, u odnosu na procjenu za treće tromjesečje došlo je do porasta kratkoročnih rizika u nefinancijskom sektoru. Ranjivost poduzeća u pogođenim djelatnostima uvelike će ovisiti o trajanju zdravstvene krize, dinamici gospodarskog oporavka te učinkovitosti i trajanju mjera usmjerenih na ublažavanje ekonomskih posljedica krize. Kod sektora kućanstava također je prisutna neizvjesnost glede budućega kretanja zaposlenosti i plaća. Vladine mjere za olakšanje financijskog položaja poduzetnika kao i smanjenje prihoda uzrokovano padom gospodarske aktivnosti kratkoročno su pogoršali stanje državnih financija. Znatan porast fiskalnog manjka i javnog duga stoga predstavljaju izraženi strukturni rizik u srednjem roku.

Likvidnost i kreditni potencijal bankovnog sektora dosegnuli su povijesno najviše razine, što omogućuje nastavak nesmetanog poslovanja banaka, a time i kreditiranja u zemlji. Stopa redovnoga osnovnoga kapitala porasla je na rekordnih 24% na kraju rujna, a kapitaliziranosti sektora pridonijet će i dobit iz 2020., koja bi u skladu s odredbama Odluke o privremenom ograničenju raspodjela trebala dodatno ojačati kapital. Niz mjera ekonomske politike usmjerenih na ublažavanje posljedica pandemije odgodio je suočavanje s potencijalnim rizicima za otpornost bankarskog sektora, ponajprije kreditnim rizikom. Premda udio neprihodonosnih u ukupnim kreditima nije porastao, od početka godine vidljiv je rast udjela prihodonosnih kredita uz prepoznati porast kreditnog rizika (tzv. "krediti u fazi 2"), pa je u prvih devet mjeseci udio kredita banaka s povećanjem kreditnog rizika umjereno porastao. No, u tom je razdoblju kvaliteta kredita privatnom sektoru, osim regulatornim olakšicama, privremeno bila potpomognuta i ugovaranjem moratorija na kreditne obveze.

Nadalje, Savjet HNB-a donio je Odluku o imenovanju Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura, kao savjetodavno-stručna podrška Komisiji za novac.

Prijedlog Odluke o imenovanju Komisije za odabir utvrđen je na 175. sjednici Komisije za novac održanoj 19. siječnja 2021. Predložene članove Komisije za odabir na poziv stručnih službi HNB-a nominirale su relevantne institucije i stručne udruge u skladu sa zaključcima 170. sjednice Komisije za novac održane 16. listopada 2020. U Komisiju za odabir prijedloga likovnog rješenja imenuju se predsjednica Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja Ivana Jakir-Bajo, viceguvernerka, predstavnica HNB-a; zamjenik predsjednika Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja Bojan Fras, viceguverner, predstavnik HNB-a; prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predstavnica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora; dr. sc. Dragan Damjanović, predstavnik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske; Zvonimir Frka-Petešić, predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske; akademski kipar Kažimir Hraste, predstavnik Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu – Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH; prof. mr. art. Alem Korkut, predstavnik Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH; doc. dr. sc. Damir Kovač, dr. med., predstavnik Hrvatskoga numizmatičkog društva; doc. dr. sc. Velibor Mačkić, predstavnik Ureda predsjednika RH; Andreja Metelko-Zgombić, predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH; akademik Velimir Neidhardt, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Ira Payer, predstavnica Hrvatskoga dizajnerskog društva; Lazer Rok Lumezi, predstavnik Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti; Nevena Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske; Andreja Vukojević, predstavnica Hrvatske turističke zajednice; te Zvonko Šakić, predstavnik Ministarstva financija RH. Tajnikom Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja imenuje se Damir Bićanić, savjetnik u Direkciji za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem Sektora za gotov novac HNB-a. Zadaća Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja jest razmatranje i utvrđivanje stručnih prijedloga za izbor motiva i likovnoga rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura i predlaganje rješenja Komisiji za novac.

Savjet HNB-a donio je i odluku o izdavanju suglasnosti s prijedlogom Nadzornog odbora Istarske kreditne banke Umag d.d. da Miro Dodić bude predsjednik Uprave. Jednako tako Savjet HNB-a usuglasio se s prijedlogom Nadzornog odbora KentBank d.d. da članica uprave bude Aleksandra Cvetković te s prijedlogom Nadzornog odbora Privredne banke Zagreb d.d. da Dinko Lučić bude predsjednik Uprave, a Draženko Kopljar član uprave.

Savjet HNB-a donio je Odluku o puštanju u optjecaj kovanog novca kuna i lipa s oznakom godine kovanja "2021.".

(HINA, 3. 2. 2021.)