Sukladno članku 10. stavku 2. Zakona, gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša propisivanjem mjera gospodarenja otpadom. Nadalje, kao provedbeno tijelo na državnoj razini određen je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok su izvršna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Takva ovlast dana im je člankom 66. Zakona, koji propisuje da će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donijeti odluku o načinu pružanja javne usluge koja najmanje mora sadržavati:

1. kriterije obračuna količine miješanog komunalnog otpada

2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada

3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima

4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu

5. područje pružanja javne usluge

6. iznos cijene obvezne minimalne javne usluge s obrazloženjem načina na koji je određena

7. odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada

8. odredbe o načinu pojedinačnog korištenje javne usluge

9. odredbe o načinu korištenja zajedničkog spremnika

10. odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge

11. način određivanja udjela korisnika usluge u slučaju kad su korisnici usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima

12. odredbe o ugovornoj kazni i

13. opće uvjete ugovora s korisnicima.

Pogledom na Izvješće o komunalnom otpadu za 2021. godinu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja² možemo vidjeti da većina jedinica lokalne samouprave nije najbolje iskoristila danu ulogu u svrhu smanjenja količine otpada, njegove reciklaže, zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Sukladno izvješću, u 2021. godini ukupno je nastalo 1.766.560 tona komunalnog otpada, što je povećanje od 4 % u odnosu na prethodnu 2020. godinu. Od toga je udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosio 43 % odnosno 761.683 tona, a udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je 57 % odnosno 1.004.877 tona.  Ministarstvo navodi kako je povećanje količine komunalnog otpada rezultat veće aktivnosti uslužnog sektora nakon usporenog rada i mnogih zatvaranja tijekom 2020. godine zbog pandemije bolesti COVID-19. Nadalje, povećan je broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada pa ih je danas 519 u odnosu na 2020. godinu kada ih je bilo 514, što ostavlja još samo njih 37 koje nemaju odvojeno sakupljanje otpada. U odvajanju otpada najuspješniji su gradovi poput Preloga, Koprivnice, Osijeka, Malog Lošinja, Čakovca, Križevaca, Krka i drugih koji odvajaju preko 40 % otpada (Tablica 1.).

Tablica 1. Gradovi sa najvećim postotkom odvajanja otpada

Većinu gradova u odvajanju otpada pretekle su općine pa tako općina Belica odvaja 80,9 % otpada. Ipak, potrebno je uzeti u obzir manji broj stanovnika koji nastanjuju općine, što odvajanje otpada čini lakšim. S druge strane, Grad Zagreb, koji u 2021. godini broji 769.944 stanovnika koji su obuhvaćeni organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada, odvojio je 31,4 % svog otpada. Na drugom kraju ljestvice nalaze se gradovi koji uopće ne odvajaju otpad ili ga odvajaju u vrlo maloj mjeri. To su Gospić, Glina, Opuzen, Korčula, Komiža i Vrgorac (Tablica 2.).

Tablica 2. Gradovi sa najmanjim postotkom odvajanja otpada

Dana 24. veljače 2022. godine Gradska skupština Grada Zagreba donijela je Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, br. 7/22 - u nastavku teksta: Odluka)³ koja je stupila na snagu 8. ožujka iste godine. Njome se, između ostaloga, propisuje i nova regulacija razvrstavanja miješanog komunalnog otpada te sankcioniranje korisnika usluga koji se neće držati propisanih pravila. Pravni učinak tih odredbi Odluke (članak 7. stavak 7., članak 8. stavci 3., 4. i 6. i članak 23.) odgođen je do 1. srpnja 2022. godine, do kada se očekivalo da će biti stvoreni uvjeti za provedbu nove regulative. Ipak, približavanjem navedenom datumu postignuto je vrlo malo, zbog čega je učinak spomenutih odredbi konačno odgođen sve do 1. listopada 2022. godine.

Sukladno članku 7. stavku 7. Odluke, korisnici javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Zagreba dužni su miješani komunalni otpad prikupljati u standardiziranim vrećicama izrađenima od recikliranog materijala, volumena 10 litara, 20 litara i 40 litara koje će nabavljati o svom trošku, a prema cijeni određenoj Cjenikom davatelja usluge te koje su  dužni odlagati u standardizirane spremnike za miješani komunalni otpad. Ti se spremnici moraju nalaziti na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge u za to predviđenim zaključanim smetlarnicima i podrumima, haustorima, ograđenim dvorištima, tipiziranim boksovima, smješteni unutar katastarske čestice nekretnine ili smješteni na bilo koji drugi odgovarajući način kojim se onemogućuje pristup spremnicima od trećih osoba (članak 8. stavak 6. Odluke). Sukladno članku 23. Odluke, korisnik usluge koji ne ispunjava svoje obveze ili ih neuredno ispuni dužan je platiti ugovornu kaznu u iznosu koji je razmjeran troškovima uklanjanja prouzročenih posljedica, a najviše u iznosu od 500,00 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika kućanstvo, odnosno najviše u iznosu od 1.000,00 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika koji nije kućanstvo, za sljedeće slučajeve:

- ako ne koristi javnu uslugu na području na kojem se nalazi nekretnina i ne predaje proizvedeni komunalni otpad davatelju usluge iz članka 4. ove odluke putem zaduženog spremnika

- ako ne omogući davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje otpada kada to mjesto nije na javnoj površini

- ako na svom obračunskom mjestu postupa s otpadom na način kojim se dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, dovodi do rasipanja otpada oko spremnika i uzrokuje pojavu neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada

- ako ne postupa s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu sukladno ovoj odluci, osobito ako korisnik usluge ne odlaže svoj miješani komunalni otpad u standardizirane vrećice za miješani komunalni otpad, ako rukuje spremnikom na način koji za posljedicu ima oštećenje spremnika, zatim ako u spremnik sabija otpad zbog čega nije moguće gravitacijsko pražnjenje otpada, u spremnik odlaže veće količine otpada zbog čega se poklopac spremnika ne može zatvoriti, ako spremnike ne drži u za to predviđenim zaključanim smetlarnicima i podrumima, haustorima, ograđenim dvorištima, unutar katastarske čestice nekretnine, tipiziranim boksovima gdje za to postoji mogućnost ili smještene na bilo koji drugi odgovarajući način kojim se onemogućuje pristup spremnicima od trećih osoba, ako nakon obavljene primopredaje spremnike ne vrati na njihovo mjesto te ako se bez odobrenja davatelja usluge spremnici nalaze na javnoj površini

- ako ne predaje opasni komunalni otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište, odnosno ne postupa s njim u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, a osobito ako odlaže otpad životinjskog porijekla, problematični ili opasni otpad u spremnike za miješani komunalni otpad, biootpad ili druge spremnike namijenjene reciklabilnom otpadu

- ako ne predaje odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opasni komunalni otpad i glomazni otpad, a osobito ako odlaže miješani komunalni otpad u spremnike za reciklabilni otpad ili u spremnike za biootpad, odnosno ako nije razvrstao reciklabilni komunalni otpad u spremnike sukladno njihovoj namjeni, te ako korisnik usluge iz kategorije korisnika koji nije kućanstvo odlaže svoj proizvodni otpad u spremnike dodijeljene korisnicima usluge iz kategorije korisnika kućanstvo

- ako ne dostavi davatelju usluge ispunjenu Izjavu, ako u Izjavi navede netočne podatke, a osobito ako korisnik usluge iz kategorije korisnika koji nije kućanstvo u Izjavi navede da pripada kategoriji korisnika usluge kućanstvo, te ako u Izjavi navede da nekretninu trajno ne koristi.

Ta je odredba u javnosti izazvala najveću buru jer je propisano da kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika snose svi korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika. Drugim riječima, ponekad će nemarnost pojedinca dovesti do odgovornosti cijelog kolektiva, što može dovesti do narušenja međuljudskih odnosa i sukoba. S druge strane, gradska vlast opravdava ovu odluku potrebom da se uvede pravedniji sustav u kojem će najviše plaćati oni koji proizvode više otpada i oni koji ga ne razvrstavaju. Slične odluke početkom godine donesene su i u drugim gradovima Republike Hrvatske kao što su Rijeka⁴, Pula⁵ i Bjelovar⁶ gdje se također određuju ugovorne kazne, ali i kolektivna odgovornost korisnika javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.  

Ljudske navike ponekad se teško mijenjaju, pogotovo ako to zahtijeva dodatan trud i dodatan ulog sredstava ili pak prijetnju sankcijama. Ostaje nam vidjeti hoće li novi sustav zbrinjavanja komunalnog otpada u gradu Zagrebu, ali i u drugim gradovima Republike Hrvatske zaživjeti u praksi te hoće li pri tome naići na otpor građana. Potencijalni problemi pojavljuju se u edukaciji građana o razvrstavanju komunalnog otpada, ali i u pronalaženju individualno odgovorne osobe kojoj će se naplatiti ugovorna kazna. Problem predstavlja i potencijalna nemogućnost dokazivanja takve odgovornosti putem nadzornih kamera, razgovora s trećim osobama ili pak pregledom sadržaja nečijeg otpada sa svrhom utvrđivanja identiteta. Stručnjaci upozoravaju i na mogućnost preispitivanja Odluke na Ustavnom sudu u slučaju potencijalnih ustavnih tužbi nezadovoljnih građana koji su kolektivno snosili odgovornost za pogrešno odvajanje otpada pojedinaca. Praksa će pokazati jesmo li spremni na taj sustav, koji već funkcionira u brojnim europskim gradovima.

Ana Turić, mag.iur.

* https://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje-otpadom/1345, pristupljeno 7. rujna 2022.
2 https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/OTP_Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20komunalnom%20otpadu%20za%202021.%20godinu_FV.pdf, pristupljeno 7. rujna 2022.
3http://www1.zagreb.hr/slglasnik/index.html#/akt?godina=2022&broj=070&akt=E59A227E61A09787C12587F700384EFD, pristupljeno 7. rujna 2022.
4 https://sn.rijeka.hr/2022/04/odluka-o-nacinu-pruzanja-javne-usluge-sakupljanja-komunalnog-otpada-na-podrucju-grada-rijeke/ - pristupljeno 7. rujna 2022.
5https://www.pula.hr/site_media/media/uploads/posts/attachments/4._Odluka_o_na%C4%8Dinu_pru%C5%BEanja_ usluge_sakupljanje_kom.otpada.pdf - pristupljeno 7. rujna 2022.
6 https://komunalac-bj.hr/images/uploads/grad-bjelovar-odluka-nacin.pdf - pristupljeno 7. rujna 2022.

Fotografija: Pixabay