Sudionici, saborski zastupnici, predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda, Hrvatskih voda, Agencije za vodne putove i Komisije za sliv rijeke Save (Savska komisija) najviše su razgovarali o potrebi poticanja međuresorne suradnje u rješavanju problema uzroka i posljedica poplava na području Hrvatske te potrebi donošenja konkretnih prijedloga provedbe aktivnosti i mjera upravljanja rizicima i ublažavanju štetnih posljedica poplava.

Josip Križanić, predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda, ukazao je na nužnost rješavanja problema učestalih poplava većih razmjera koje utječu na stanovništvo poplavljenih područja. Prema zaključcima koje je predstavio ispred Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda, poplave u Hrvatskoj nisu isključivo posljedica obilnih oborina i otapanja snijega već nagomilavanja pijeska i šljunka u riječnim koritima što utječe na povećanje razine riječnih korita. Križanić je rekao kako je nužno preventivno djelovati na sprječavanje izlijevanja rijeka iz korita u što skorijem roku uz koordinirano djelovanje svih nadležnih institucija.

Predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Pero Ćosić, govoreći o izloženosti poplavama, istaknuo je kako se određeni prirodni fenomeni ne mogu zaustaviti, ali da se njihovi rizici mogu smanjiti na prihvatljivu razinu kako bi se zaštitili ljudi i njihova imovina. Ćosić smatra kako je rješavanje ovog problema u međuresornoj koordinaciji i zajedničkim naporima svih relevantnih tijela. U nastavku je govorio o potrebi jačeg razvoja riječnog prometa naglasivši ekološku i ekonomsku važnost istoga. Založio se i za povećanje plovnosti rijeke Save kako bi se riječne luke Sisak, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar mogle staviti u punu funkciju i time doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić govorio je prvenstveno o zaštiti poljoprivredne proizvodnje u poplavljenih područjima i istaknuo važnost sigurnosti tih područja kako bi se poljoprivredna proizvodnja mogla odvijati. Panenić smatra da se samo kroz učinkovite mjere zaštite od poplava, ali i aktivnije traženje rješenja koja će osigurati adekvatnu zaštitu tih područja mogu očuvati potencijali poljoprivredne proizvodnje i smanjiti štete od poplava.

Predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mihael Zmajlović govorio je o suprotstavljenim odnosima između zaštite okoliša i prirode s jedne strane i gospodarskih interesa s druge. Zmajlović smatra kako je dugoročni interes zaštite okoliša iznad svih drugih interesa, a međusobno nerazumijevanje između sektora smatra čestim preprekama za pronalaženje adekvatnih rješenja.

Rasprava je nastavljena izlaganjima i pitanjima zastupnika, a odgovore su dali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskih voda, Agencije za vodne putove, Komisije za sliv rijeke Save. Zastupnike je najviše zanimalo što resorna ministarstva i ostala nadležna tijela rade po pitanju plovnosti rijeka, čišćenju njihovih korita i obala, eksploatacije mineralnih sirovina iz rijeka, izdavanja koncesija za vađenje šljunka i pijeska, gradnje nasipa i ostalih sustava obrane od poplava te sustavu praćenja, predviđanja  i dojava o potencijalnim poplavama kao i ostalim mjerama zaštite od poplava.

Kroz odgovore zastupnicima moglo se doznati kako su glavni uzrok poplava klimatske promjene, ali i urbanizacija. Visoke oborine istaknute su kao dominantan uzrok pojave poplava, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Također je rečeno kako uklanjanje nanosa iz korita ne utječe previše na poplave, ali je istaknuta potreba da se napravi više po pitanju čišćenja naplavina na plovnim putovima i održavanju riječnog dobra, kako bi se omogućila što veća plovnost i time postigli bolji gospodarski efekti korištenja rijeka kao prometnih pravca.

Odgovarajući na pitanja, predstavnici mjerodavnih tijela govorili su i o budućim koracima kojima će se rizici od poplava i posljedice poplava svesti na najmanju moguću mjeru. Predstavljeni su, među ostalim, Hidrološki informacijski sustav Savske komisije koji djeluje na cijelom slivu rijeke Save i Međunarodni plan za obranu od poplava na rijeci Savi na kojem zajednički rade četiri države. Rečeno je kako se redovito radi na procjenama i analizama rizika te kako su izrađene karte opasnosti od poplava. Vezano za pitanja eksploatacije mineralnih sirovina rečeno je da se ista vrše prema izdanim dozvolama i koncesijama kojih je trenutno oko 600-tinjak.

Među ostalim je zaključeno kako se treba pronaći kompromis između svih nadležnih kako bi se osigurao cjelovit pristup ovoj problematici, otklonile direktne štete za ljude, imovinu, poljoprivredu i gospodarstvo u cjelini, ali i omogućilo korištenje maksimalnog potencijala hrvatskih rijeka.


(HRVATSKI SABOR, 10. 05. 2018.)