Izvješće su pred članovima triju odbora i saborskim zastupnicima predstavili Oskar Herics, član Europskog revizijskog suda i Ivan Klešić, glavni državni revizor.

Predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić uvodno je kratko predstavila sadržaj Izvješća te naglasila kako je Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) pokrenuta 2005. godine od strane Europske komisije i Europske investicijske banke s ciljem pružanja besplatnih neovisnih tehničkih savjeta  kojima bi se državama članicama, koje su u EU ušle 2004. godine, pomoglo da pripreme kvalitetne prijedloge projekata koji bi se sufinancirali europskim sredstvima.

Oskar Herics sadržajno je predstavio zajednički nalaz revizije, cilj i rezultate Izvješća, metodologiju, način suradnje i revizijski pristup koji je primijenjen u ovoj koordiniranoj reviziji između triju revizorskih institucija. U izlaganju se također osvrnuo na pozitivan primjer suradnje među institucijama koje su provodile reviziju naglasivši kao je ovakav oblik međunarodne suradnje u pripremi revizijskog nalaza u području upravljanja sredstvima iz europskih fondova izuzetno važan. – Suradnja se pokazala kao isplativ način dobivanja pouzdanijih revizijskih rezultata čime je ostvaren znatna dodana vrijednost za sve sudionike, rekao je Herics.

Kao glavni cilj projekta Herics je naveo zajedničko planiranje i provedbu revizije uspješnosti inicijative JASPERS u području podijeljenog upravljanja u okviru Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj. Predstavljajući detaljnije ovu inicijativu Herics je napomenuo kako JASPERS-om upravlja poseban odjel Europske investicijske banke, najvećim ga dijelom financira Europska komisija iz proračuna EU-a, a ukupni troškovi od njegovog pokretanja 2006. do kraja 2016. iznose oko 284 milijuna eura. U tom je razdoblju JASPERS dovršio 1147 pojedinačnih radnih zadataka od čega otprilike četiri posto (46) u Hrvatskoj, rekao je na kraju izlaganja Herics.

Opis glavnih ciljeva, rezultata revizije, zaključaka i preporuka izložio je glavni državni revizor Ivan Klešić. Naglasio je kako su ciljevi i s europskog i s nacionalnog stajališta bili zajednički procjenjivani od strane triju revizorskih institucija. Klešić je kazao kako su u svim fazama od izrade plana revizije, pitanja i kriterija ocjenjivanja do izvješćivanja sve radnje bile koordinirane i unaprijed definirane, iako je svaka institucija radila svoje zasebno izvješće dok su glavni nalazi sve tri revizije sažeto prezentirani u objedinjenom izvješću o koordiniranoj reviziji. U nastavku izlaganja glavni državni revizor je rekao kako je hrvatski ured proveo reviziju u ministarstvima i tijelima zaduženima za provedbu projekata koji su dobivali pomoć od JASPERS-a, odnosno nadležna tijela odgovorna za provedbu Operativnih programa u RH za programsko razdoblje 2007.-2013. i 2014.–2020.

– Europski revizorski sud je procijenio je li JASPERS doprinio razvoju i kvaliteti projekata financiranih iz sredstava EU-a u onim državama članicama koje su primale njegovu potporu te je li JASPERS doveo do unapređenja administrativnih kapaciteta odnosno prijenosa znanja i iskustava, istaknuo je Klešić. 

Neki od izazova s kojima se revizorski tim susreo, kako je istaknuo Klešić, su nedostatak pisanih procedura za odabir projekata koji koriste pomoć JASPERS-a, nepostojanje mjerljivih ciljeva i uloge JASPERS-a, nedostatno definiranje ključnih potreba i kriterija kako bi se JASPERS usredotočio na one aktivnosti kojima se ostvaruje najveća vrijednost. Prema riječima glavnog državnog revizora zbog nekih od nedostatka navedenih kriterija revizijom se nije se moglo utvrditi je li JASPERS postigao svrhu. S druge strane utvrđeno je kako je JASPERS utjecao na kvalitetu projektne dokumentacije i doprinio bržem odobravanju projekata, posebice ako je bio uključen u najraniju fazu pripreme i pisanja projekata, a subjekti revizije pozitivno su se očitovali o prijenosu znanja i jačanju administrativnih kapaciteta, bez obzira na to što neka od njih još uvijek nisu sposobna samostalno pripremati projekte. Nedostaci su uočeni u praćenju i evaluaciji aktivnosti JASPERS-a te nedostatku dokumenata i informacija kojima bi se potvrdio doprinos ove inicijative.

Nakon predstavljanja Izvješća uslijedila je rasprava o unaprjeđenju transfera znanja na korisnike JASPERS-a s ciljem njihovog osposobljavanja za samostalni rad gdje je naglašeno kako se suradnja s JASPERS-om najbolje može iskoristiti ranim uključivanjem njegovih stručnjaka u pripremu prijedloga, aktivnom komunikacijom, ažuriranjem akcijskih planova, utvrđivanjem stvarnih statusa JASPERS-ovih zadataka kao i sustavnim vođenjem evidencije učinaka JASPERS-a. U kontekstu povećanja učinkovitosti utjecaja programske inicijative JASPERS rečeno je i kako postoji potreba osnivanja posebnog odjela Europske komisije za izgradnju administrativnih kapaciteta i prijenosa znanja kao i pojednostavljenje pravila i procedura za prijavu projekata. U nastavku je bilo riječi i o otklanjanju revizijom utvrđenih slabosti i propusta uz napomenu kako su subjekti revizije već i tijekom provedbe revizije prihvatili i provodili određene preporuke.

Svi sudionici su se složili kako je ovakav inovativan pristup reviziji i rad na objedinjenom izvješću odličan način razvoja međunarodne suradnje, razmjene znanja, mišljenja i ideja među stručnjacima što omogućuje učinkovitije i sveobuhvatnije ispitivanje složenih tema na dobrobit svih strana.


(SABOR RH, 22. 03. 2018.)