1. UVOD
Potres koji je pogodio Zagreb i okolicu u ranim jutarnjim satima 22. ožujka 2020., prouzročio je veliku štetu na zgradama - obiteljskim kućama, stambenim zgradama, bolnicama, školama, gradskim prometnicama. Do 11. svibnja od 19.459 pregledanih zgrada 5,72 % je neuporabljivo, 20,60 % je privremeno neuporabljivo, a 73,68 % je uporabljivo. Iako se s nestrpljenjem očekivalo donošenje zakona kojim bi se propisao način saniranja nastale štete, prije raspuštanja Hrvatskog sabora zbog potrebe provođenja parlametarnih izbora, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osiguranju novčane pomoći namijenjene za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije (Nar. nov., br. 55/20), kojom je odredila izvore financijskih sredstava za saniranje štete od potresa te Odluku o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije (Nar. nov., br. 57/20).   

2. Osiguranje novčane pomoći
Financijska sredstva za saniranje štete nastale zbog potresa trebala bi se, prema spomenutoj Odluci, osigurati kroz sredstva koja iz Državnog proračuna RH dobiva Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja  (iznos od 100.000.000,00 kn) kao i od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (iznos od 41.000.000,00 kuna). Preostali dio iz sredstava zatražit će se iz Fonda za solidarnost Europske unije, koji godišnje ima na raspolaganju 500.000.000,00 eura za pružanje financijske podrške državama članicama, državama pristupnicama ili regiji u slučaju velikih elementarnih nepogoda s teškim posljedicama na životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo jedne ili više regija u državi članici ili državi koja se prijavljuje za članstvo. Zahtjev za dobivanje pomoći sa zahtjevom za dobivanje predujma trebalo bi podnijeti Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije najkasnije dvanaest tjedana nakon nastanka štete prouzročene potresom. Novčana pomoć koja će se dodjeljivati sukladno ovoj Odluci bit će namijenjena za privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja nastalih od potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije, i to:

– obiteljskih kuća (stambena zgrada s najviše tri posebna dijela, od kojih je najmanje jedan stan)

– stambeno-poslovnih zgrada (zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora, a nije obiteljska kuća) i

– višestambenih zgrada (zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana) (u nastavku teksta: zgrade).

Vlasnicima oštećenih zgrada nadoknadit će se opravdani troškovi koje su imali, odnosno koje

imaju za sljedeće:

1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja/pridržanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi
2. popravak ili zamjenu dimnjaka
3. popravak ili zamjenu zabatnog zida
4. popravak dizala.

Opravdani troškovi za prethodno navedene radove s potrebnim instalacijama i projektnom dokumentacijom mogu iznositi maksimalno 12.000,00 kuna po posebnom dijelu zgrade, odnosno po obiteljskoj kući ako nema više posebnih dijelova. Vlasnicima oštećenih zgrada, stanova i obiteljskih kuća nadoknadit će se 80 % opravdanih troškova kupnje kondenzacijskih bojlera kojim se zamjenjuju postojeći bojleri koji nisu kondenzacijski, a troškovi mogu iznositi maksimalno do 8.000,00 kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebao bi do  30. lipnja 2020. raspisati javni poziv za dodjelu navedenih sredstava. Također, planira se izrada mrežne aplikacije za javni pregled utroška sredstava.

3. Financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje
Vlasnicima obiteljskih kuća, vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme potresa  u obiteljskim kućama, višestambenim zgradama i stambeno-poslovnim zgradama na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije i koje su u preliminarnom pregledu zgrada označene kao N1 (neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja) i N2 (neuporabljivo – zbog oštećenja) koje stoga nisu podobne za stanovanje do obnove, država će financirati najamninu za zamjenski stan, i to isključivo za ugovor o najmu koji je prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Ključan uvjet koji mora biti ispunjen je da Vlasnik, odnosno zaštićeni najmoprimac, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno druga osoba koja živi u kućanstvu s vlasnikom ili zaštićenim najmoprimcem treba nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću i stan na području od 20 km od adrese oštećene kuće ili stana, o čemu se daje izjava s ovjerenim potpisom kod javnog bilježnika.  Najamnina za zamjenski stan financirat će se tako da će se najmodavcu mjesečno isplaćivati iznos najamnine iz sklopljenoga ugovora o najmu do maksimalno 35 m² površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu iz kućanstva još 10 m², ali ne više od površine stana ili kuće u vlasništvu koja nije pogodna za stanovanje (maksimalno 70 kuna po metru kvadratnom). Financiranje najamnine za zamjenski stan trajat će do obnove stana ili kuće ili do revizije oznake oštećenja iz preliminarnog pregleda zgrada nakon obavljanja hitnih i nužnih radova za popravak zgrada i stanova, ili do osiguravanja adekvatnog smještaja u stanu u vlasništvu Republike Hrvatske, ili do 1. rujna 2021. godine, ovisno o tome koja okolnost prije nastupi. Javni poziv za odobravanje financiranja najamnine za zamjenski stan objavit će Ministarstvo državne imovine, a iznos isplaćenih sredstava javno će se objavljivati na internetskim stranicama tog Ministarstva.

4. Prijedlog Zakona u javnoj raspravi
Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (u nastavku teksta: Prijedlog Zakona) konačno je upućen na javno savjetovanje 4. Prijedlogom Zakona uređuje se način i postupak obnove, uklanjanje oštećenih odnosno uništenih zgrada, gradnja zamjenski obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba.   Obnova oštećenih zgrada, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, sukladno Programu mjera i aktivnosti obnove koje bi trebala donijet Vlada na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, odvijala bi se na četiri načina: popravak nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije ili  cjelovitom obnovom, odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenog projektanta.  Oštećene zgrade javne namjene, zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te poslovni prostori u drugim vrstama zgrada, a koji su namijenjeni obavljanju prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti, obnavljali bi se cjelovitom obnovom. Obnova, odnosno uklanjanje oštećenih zgrada, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, provodila bi se na temelju rješenja koje bi donosilo Ministarstvo. Prijedlog Zakona predviđa izradu Projekta obnove zgrade, ovisno o namjeni zgrade odnosno dijela zgrade koji se obnavlja, koji bi morao biti izrađen tako da zgrada nakon obnove ispunjava temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove, a ako je to moguće i pojačanjem konstrukcije prema stručnim smjernicama. Projektiranje i izvođenje poboljšanja konstrukcije zgrade koje je iznad preporučene razine iz stručnih smjernica, odnosno cjelovita obnova, bila bi moguća uz podmirenje razlike troškova koji zbog toga nastanu te davanje odgovarajućeg osiguranja. 

Predviđena je i mogućnost alternative pa bi vlasnik, odnosno suvlasnici oštećene zgrade podnošenjem zahtjeva mogli zatražiti isplatu novčane pomoći umjesto obnove, odnosno umjesto izgradnje zamjenske kuće. Kada je u pitanju obnova kulturnih dobara, izrada projekta obnove zgrade za popravak konstrukcije i projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu trebala bi se raditi u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno tijelo u skladu s postojećim propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.    Bit će moguća obnova zgrada kao i izgradnja zamjenske obiteljske kuće za zgrade ili kuće koje nisu zakonite, ako je za ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanim posebnim zakonom pa bi se u tom slučaju postupalo po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju. Također, definirani su uvjeti u kojima će se pristupiti gradnji zamjenske obiteljske kuće u slučaju kada je obiteljska kuća uklonjena. Bitan je uvjet da vlasnik, njegov bračni drug izvanbračni partner odnosno neformalni životni partner nemaju na području Grada Zagreba ili odnosno županije drugu useljivu kući ili stan, o čemu se daje izjava pod kaznenom i materijalnom odgovornošću uz podneseni zahtjev. Ako postoji dvojba glede pitanja vlasništva zbog nepodudaranja stvarnog i zemljišnoknjižnog stanja, uzet će se kao  mjerodavno stanje utvrđeno u postupku donošenja rješenja o gradnji.     Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća trebao bi se provoditi  na temelju javnog poziva prema kriterijima  iz Programa mjera kojima bi se odredila najviša cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru izvođača. Predviđena je i tehničko-financijska kontrola prilikom izrade projektne dokumentacije, o čemu bi se trebala informirati javnost zbog transparentnosti postupka. Vlasnik oštećene zgrade imao bi pravo na novčanu pomoć za radove izvršene i prije donošenja Prijedloga Zakona, i to za troškove koje je imao za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka, za popravak ili zamjenu zabatnog zida i popravak dizala.

Nadalje, planirano je stambeno zbrinjavanje osoba pogođenim potresom pa bi vlasniku odnosno srodniku vlasnika stana u kojem je vlasnik, odnosno srodniku vlasnika, koji je stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka potresa u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama:

• koje se obnavljaju, a nisu podobne za stanovanje, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Ministarstvo državne imovine odnosno Republika Hrvatska, na njihov zahtjev dali u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove odnosno izgradnje njihove zgrade
• koje se uklanjaju na području Grada Zagreba, Grad Zagreb ili Republika Hrvatska, na njihov zahtjev dali u najam na neodređeno vrijeme stan, uz obvezu prenošenja zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada
• koje se uklanjaju na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja, na njihov zahtjev dao u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine
• koje se uklanjaju, a nalaze se na području Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorska županija ili Zagrebačka županija ili Republika Hrvatska dale, na njihov zahtjev, u najam stan na neodređeno vrijeme odgovarajuće veličine, uz obvezu prijenosa zemljišta  na kojem se nalazila uklonjena zgrada u vlasništvo Republike Hrvatske.

Zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba, koje se uklanjaju, Grad Zagreb dao bi, na njihov zahtjev, u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023.

Uvjet koji bi morao biti ispunjen jest da vlasnik/zaštićeni najmoprimac, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno životni partner na području Grada Zagreba, odnosno županije na kojem se nalazi oštećena, odnosno uništena zgrada, nemaju drugu useljivu kuću ili stan, a o čemu bi se uz zahtjev predala pisana izjava s ovjerenim potpisom po javnom bilježniku. Ako bi to bilo nužno, a u slučaju da Grad Zagreb ili Ministarstvo državne imovine ne raspolažu dovoljnim brojem stanova za navedenu svrhu, Ministarstvo bi kao investitor u ime i za račun Republike Hrvatske osiguralo hitnu izgradnju zgrada za privremeni smještaj osoba na području Grada Zagreba. Nakon prestanka potrebe privremenog smještaja, te zgrade koristile bi se za smještaj studenata. Predviđeno je osnivanje i dvaju tijela, i to Stručnog savjeta za obnovu i Koordinacije za obnovu, koje će koordinirati rad javnopravnih tijela i drugih subjekata, a koji osniva Vlada.   
 

4. Zaključak
Na sami tekst Prijedloga Zakona bilo je dosta prigovora. Tako su upravitelji zgrada upozoravali da se predložilo davanje prevelike ovlasti građevinskoj inspekciji, koja bi, u slučaju nemogućnosti suvlasnika da se usuglase o rušenju zgrade koja je oštećena u potresu, da donese odluku o rušenju zgrade bez nalaza i mišljenja vještaka i odluke suda.² Također, prigovaralo se suspendiranju primjene propisa kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja i inspekcijski nadzor građenja, kao i suspendiranju primjene javne nabave³, a što je mogao biti generator visoke razine korupcije s obzirom na visinu novčanih sredstava koja se planiraju utrošiti na sanaciju⁴. Te kritike ipak su usvojene. Međutim, Prijedlog Zakona ipak je ostao nedorečen po pitanju financijskih okvira i omjera. U konačnici barem je postavljen okvir za donošenje Programa mjera kojim bi se definirali daljnji koraci.    

4 https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=14176

2 https://www.telegram.hr/zivot/strucnjaci-tvrde-ovo-je-7-problematicnih-tocaka-prijedloga-zakona-za-obnovu-zagreba-nakon-potresa/

3 Marko Turudić,  docent s Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

4 https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/ugovor-stoljeca-pobuna-arhitekata-zbog-zakona-o-obnovi-koji-moze-izazvati-urbanisticki-fijasko-i-ozakoniti-rad-kriminalaca/10219585/