Gospodarske aktivnosti su u silaznoj putanji, a uz provođenje mjera koje je donijela Vlada dovest će do velikih rashoda i i pada ukupnih javnih prihoda, a na kraju i do proračunskih manjkova i rasta javnog duga.

Sukladno opisanoj situaciji, Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 2. travnja 2020. donijela je Odluku o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu (Narodne novine, br. 41/20). Odluka je donesena kao reakcija na trenutačne i buduće proračunske rashode te je nužna za osiguravanje sredstava za financiranje donesenih mjera i iskorištavanje ograničenog fiskalnog potencijala.

Primjenjivat će se na rashode i izdatke financirane iz općih prihoda i primitaka, doprinosa, vlastitih prihoda, prihoda za posebne namjene, pomoći, donacija, prihoda od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja i namjenskih primitaka. Propisano ograničenje korištenja sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu odnosi se na proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Obveznici Odluke uređeni su Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Narodne novine, br. 128/09, 142/14, 23/19) te su kao proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđena državna tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun odnosno koji se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća), razvrstavaju u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici.

Proračunski korisnici državnog proračuna su korisnici kojih je osnivač Republika Hrvatska, ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda te su upisani u Registar, dok su izvanproračunski korisnici državnog proračuna oni u kojima Republika Hrvatska ima odlučujući utjecaj na upravljanje, jedan od izvora financiranja su im doprinosi i/ili namjenski prihodi te su navedeni u Registru. U konačnici, iz Podataka iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Narodne novine, br. 55/19) možemo vidjeti da su proračunski korisnici tih sredstava ministarstva, zavodi, agencije, pravosudni sustav, fakulteti te izvanproračunski korisnici, kao što su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske vode i ostali. Navedeni obveznici, stupanjem na snagu ove Odluke, onemogućeni su preuzimati nove obveze, izvršavati rashode i izdatke, osim onih nužnih za funkcioniranje njihovih osnovnih poslova i djelatnosti, a zabranjuje se i novo zapošljavanje i prijam službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme, bez obzira na izvore financiranja osiguranih rashoda za zaposlenike, kao i sklapanje novih ugovora o djelu. Mjere zabrane zapošljavanja ne odnose se na potencijalno novozaposleno zdravstveno osoblje ili druge osobe čije je zaposlenje obrazloženo, opravdano i uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Od 4. travnja 2020. proračunski i izvanproračunski korisnici obustavljaju sve javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavne nabave te neće pokretati nove. Iznimno, postupci javne i jednostavne nabave mogu se provoditi i pokretati zbog provedbe mjera pomoći gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa, saniranja šteta nastalih potresom, pribavljanja materijala i opreme za borbu protiv epidemije ili u opravdanim slučajevima uz suglasnost ministra financija. Iznimna mogućnost provođenja postupaka javne nabave omogućena je ponajprije zbog mogućnosti sufinanciranja projekata iz sredstava Europske unije, ali u tom slučaju, kao što je i navedeno, potrebna je suglasnost ministra financija. Donacije i pomoći koje bi obveznici mogli davati od dana stupanja na snagu ove Odluke, u slučaju da prelaze iznos od 10.000,00 kn, mogu se izvršiti samo uz prethodnu suglasnost ministra financija. Proračunska sredstva moraju se trošiti zakonito, namjenski i svrhovito, uzimajući u obzir načelo dobrog financijskog upravljanja koje obuhvaća i načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, a nepridržavanje tih odredaba podliježe prekršajnoj odgovornosti sukladno Zakonu o proračunu (Narodne novine, br. 87/18, 136/12 i 15/15) i odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, br. 111/18).

Početkom važenja i sve dok važi ova Odluka prestaju se primjenjivati Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (Narodne novine, br. 70/16, 50/17, 37/18, 71/18, 91/18 i 33/20) i Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 70/16, 74/17 i 71/18). Osim ograničenja korištenja sredstava predviđenih državnim proračunom Republike Hrvatske, iz Prijedloga zaključka o ograničavanju rashoda proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna zbog promjene gospodarskih okolnosti zbog epidemije koronavirusa sa sjednice Vlade održane 2. travnja 2020., vidimo da se planiraju pokrenuti pregovori sa socijalnim partnerima o visini osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika te zaposlenih u javnim službama za 2020. godinu, kao i pregovori o isplati određenih materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorima te prava iz sklopljenih sporazuma o uvećanju koeficijenata složenosti poslova i dodataka na plaću. Također, zaduženo je i Ministarstvo državne imovine za izradu smjernica za racionalizaciju poslovanja trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države kako bi svoje poslovanje prilagodili nastaloj situaciji.

Iako se odnosi na proračunske korisnike, ova Odluka zasigurno će utjecati na privatni sektor i tako dodatno smanjiti potencijalno tržište, ali na nju, trenutačno, treba gledati kao na odluku koja omogućuje provođenje ostalih mjera pomoći i solidarnosti u ovim kriznim vremenima. Dosad su predstavljene 63 vladine mjere, a ako pogledamo sveukupnu situaciju, možemo doći do zaključka da one nisu posljednje te da će biti potrebne daljnje intervencije u široki dijapazon djelatnosti.

Pripremio:

Željko Tomljenović, mag. iur.