"Prvo treba detaljno pregledati presudu, analizirati je, upoznati s njom sva nadležna tijela i tek onda slijedi odluka o podnošenju zahtjeva Velikom vijeću, ako postoje odgovarajući pravi argumenti za taj postupak", izjavila je zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) Štefica Stažnik.

Država treba platiti 15.000 eura odštete i 5000 sudskih troškova

Njen ured ranije u srijedu je izvijestio o presudi kojom je ESLJP ustvrdio da je Hrvatska povrijedila Konvenciju o zaštiti ljudskih prava zbog propusta nacionalnih vlasti da poduzmu dovoljne mjere za zaštitu života i tijela podnositelja koji je stradao u požaru u policijskoj postaji.

Sud u Strasbourgu u utorak je objavio da hrvatske vlasti nisu osigurale dostatnu i razumnu zaštitu života Marokancu Abdeljalilu Daraibouu pa mu država mora isplatiti 15.000 eura odštete uz eventualne odgovarajuće poreze i 5000 eura troškova postupka.

Hrvatska policija pronašla je marokanskog državljanina i još trojicu migranata 27. ožujka 2015. godine u ranim jutarnjim satima u kamionu u kojem su pokušali ilegalno ući u Hrvatsku iz Srbije.

U požaru u policijskim prostorijama te večeri poginula su trojica migranata, a Daraibou je teško ozlijeđen. U tužbi protiv Hrvatske potraživao je 80.000 eura na ime nematerijalne štete.

CMS: Institucija koje trebaju štititi vladavinu prava ne rade svoj posao

Na presudu se priopćenjem u srijedu osvrnuo i Centar za mirovne studije (CMS) koji je u postupku surađivao s Daraibouovom odvjetnicom Lidijom Horvat, navodeći da je riječ o drugoj presudi koja utvrđuje da Hrvatska krši ljudska prava izbjeglica i drugih migranata.

"I ova presuda, baš kao i ona prethodna u slučaju malene Madine Hussiny i njezine obitelji, potvrđuje ono na što CMS godinama upozorava: istrage u kaznena djela počinjena prema izbjeglicama i drugim migrantima su neučinkovite, što pokazuje sustavnost kršenja ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata, a više institucija koje trebaju štititi vladavinu prava i ljudska prava - ne rade svoj posao", navode u priopćenju.

Dodaju da je iz navedenih slučajeva vidljivo da je postupanje nadležnih institucija za cilj imalo odvratiti migrante od ostvarivanja prava, staviti ih u situacije zbog kojih im je bilo nemoguće ostati u Hrvatskoj i onemogućiti im pristup sustavu azila, ali i pristup pravnim lijekovima kojima bi mogli zaštititi svoja prava.

(HINA, 18. 1. 2023.)

Fotografija: Pixabay