07.03.2018.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost održao tematsku raspravu o međunarodnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj

O pitanju pružanja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj u četvrtak su u Hrvatskome saboru raspravljali članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za djecu, predstavnici nevladinih udruga „Are you Syrious“ i Isusovačke službe za izbjeglice, Centra za mirovne studije te predstavnici UNHCR-a i UNICEF-a u Hrvatskoj.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kazao je uvodno predsjednik Odbora Ranko Ostojić, organizirao je ovu tematsku sjednicu potaknut izvješćima i informacijama dobivenim iz Ureda pučke pravobraniteljice i  nevladinih udruga koje skrbe o migrantima, a prema kojima su u posljednje vrijeme zabilježeni učestali slučajevi uskrate međunarodne zaštite izbjeglicama.
Migracije su fenomen s kojim se susreće cijela međunarodna zajednica, rekao je  državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić te naglasio kako je godišnje je  u svijetu u pokretu oko 250 milijuna ljudi od kojih je  60 milijuna izbjeglica - U 2016. godini azil u Republici Hrvatskoj  zatražile su 2234 osobe, u 2017. godini 1887, od čega je pozitivno riješeno 213 zahtjeva, rekao je Katić te dodao da 70 posto tražitelja azila napušta Hrvatsku prije okončanja postupka.
U vezi poštivanja ljudskih prava izbjeglica te posebno temeljem dojava o navodnoj primjeni nasilja prema migrantima ili slučajevima djece migranata bez pratnje mi smo u stalnoj komunikaciji s Ministarstvom unutarnjih poslova, kazala je Pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Do uvida u neke konkretne predmete, poglavito ako se radi o prijavi nasilja od strane policije prema izbjeglicama, kazala je Vidović,  Ured pravobraniteljice nenajavljenim obilascima policijskih ispostava nastoji utvrditi usklađenost postupanja policije s važećim hrvatskim i međunarodnim propisima koji reguliraju pitanja ljudskih prava. – Nažalost, često podaci o takvim slučajevima nisu evidentirani u MUP-u te se ne može provesti učinkovita istraga, kazala je Vidović.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević te Valentina Otmačić iz UNICEF-a posebno su se osvrnule na problem uskrate međunarodne zaštite  djeci migrantima bez pratnje kao najranjivijoj skupini te naglasile kako i ta djeca, sukladno Konvenciji o pravima djeteta moraju uživati sva prava kao i druga djeca, bez obzira na okolnosti. Posebno je upozoreno kako djeca kojima je uskraćena međunarodna zaštita mogu biti žrtve krijumčara ili kasnije radikalizacije. Giuseppe Di Caro, predstavnik UNHCR-a izrazio je zabrinutost ove UN-ove organizacije zbog prijava pojedinaca kojima je uskraćeno pravo ulaska u Hrvatsku, a čini se da im je međunarodna zaštita potrebna. – UNHCR je skrenuo pozornost Vladi RH na oko 2000 slučajeva pojedinaca koji tvrde da su od 2016. godine bili prisilno vraćeni u Srbiju, a neki su prijavili i pretjeranu uporabu sile od strane policije, kazao je Di Caro.
Predstavnice udruge Are you Syrious iznijele su zapažanja volontera Udruge koji rade na terenu i prihvatilištima pružajući pomoć migrantima. Govoreći o konkretnim slučajevima uskraćivanja međunarodne pomoći izrazile su mišljenje da se ono u posljednje vrijeme događa sustavno. O iskustvima rada s tražiteljima azila i pružanjem pomoći migrantima govorio je i ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun.
Centar za mirovne studije u svojem posljednjem Izvješću o nezakonitom postupanju prema izbjeglicama također tvrdi kako se ovdje više ne radi o sporadičnim slučajevima, kazao je Gordan Bosanac, analitičar Centra. Ustvrdio je da je  manjak solidarnosti u nekim članicama EU-a doveo do opterećenja sustava azila, ali ujedno i apelirao da Hrvatska ne izgubi svoju početnu solidarnost koju je uvijek pokazivala prema izbjeglicama. 
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina pojasnio je kako se provode kompleksne pripreme za ulazak Hrvatske u Šengenski prostor, među kojima i obuka policijskih službenika granične policije za postupanje prema ilegalnim migrantima, tražiteljima azila i ranjivim skupinama. – Našu policiju, kao i policiju drugih zemalja EU-a, u tome segmentu podučavaju FRONTEX i EUROPOL, kazao je Milina. 
Načelnik Uprave za granice MUP-a Zoran Ničeno upozorio je na važnost razumijevanja stvarnih okolnosti u kojima se postupanja policije prema migrantima događaju. – U cilju zaštite hrvatske granice ne smijemo dozvoliti ilegalne prelaske, a ukoliko migranti nisu prešli granicu Hrvatske, onda im nismo mogli niti dati niti uskratiti azil, kazao je Ničeno.
Da je pružanje međunarodne zaštite vrlo složen problem ukazala je i državna tajnica MUP-a Terezija Gras, istaknuvši kako treba spriječiti ilegalne migracije i sve napore uložiti u jačanje zakonitih putova migracije i njezine kontrole.- Hrvatska, kao prva zemlja ulaska ilegalnih izbjeglica mora zaštiti svoje vanjske granice i spriječiti nezakonit prelazak granica koje često organiziraju skupine krijumčara ljudi. – Treba voditi računa i o trendu  „Shopping azila“ kojim se često  služe migranti koji  u Turskoj kupuju npr. putovnice Sirije  te traže azil i u tranzitnim zemljama i u odredišnoj zemlji što stvara velik administrativni pritisak u razrješavanju svakog pojedinog slučaja, upozorila je Gras. Zlouporaba sustava azila velik je  izazov te se stoga i priprema reforma zajedničkog sustava azila na razini cijele Europske unije, istaknula je.


(HRVATSKI SABOR, 01. 03. 2018.)

Arhiva