Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina podsjetio je kako je prije donošenja Uredbe o visini boravišne pristojbe za 2018. provedeno Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od mjesec dana. -Visina boravišne pristojbe nije se mijenjala od 1999., a visina paušalnog iznosa za nautičare od 2010. godine, kada je na ovaj način prvi puta i uvedena, istaknuo je državni tajnik Glavina. Naglasio je kako se paušal boravišne pristojbe za nautičare i sve osobe koje borave na plovilu određuje prema duljini plovila i vremenskom razdoblju za koje se boravišna pristojba plaća. Podsjetio je kako se prilikom predlaganja iznosa boravišne pristojbe vodilo računa o cijenama i visinama boravišne pristojbe u nama konkurentskom okruženju.  Ministarstvo turizma u fazi je pripreme „paketa turističkih zakona“ kojima bi se, između ostaloga, sustavno uredilo i područje nautičkog turizma, dodao je Glavina. Pomoćnica ministra turizma Snježana Brzica podsjetila je kako je Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu donesena te da ju nije moguće mijenjati. U procesu rada na novom legislativnom okviru za funkcioniranje nautičkog turizma biti će moguće implementirati određene prijedloge, kazala je Brzica.Predsjednik Udruženja marina pri HGK Sean Lisjak istaknuo je kako se Uredbom o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu boravišna pristojba za plovila u stacionarnom smještaju povećala se za 14,2% dok je za nautičare povećana za čak do 753% (7,53 puta). Lisjak je u nastavku istaknuo diskriminaciju nautičara u odnosu na stacionarne goste. -Primjerice, nautičari koji su do sada najčešće plaćali jednom godišnje paušalnu boravišnu pristojbu (koja je prije za plovilo 9-12m iznosila 1100 kn) sada, kako ne bi plaćali čak 5.800 kn godišnjeg paušala (za plovilo 9-12m), pri svakom od primjerice 6 dolazaka u Hrvatsku moraju doći u Lučku kapetaniju kako bi prijavili svoje trajanje boravka i platili boravišnu pristojbu sukladno tome (što bi iznosilo 3200 kn). Gost u drugim vrstama smještaja će boravišnu pristojbu platiti na recepciji objekta, a vlasnik kuće u lokalnom uredu TZ-a jednokratno za cijelu godinu. Ako isti gosti borave u hotelu/hostelu u najvišoj kategoriji mjesta (A) i pod pretpostavkom da je 6 mjeseci glavna sezona (da ne plaćaju manje iznose za vansezonsko razdoblje i manju kategoriju mjesta što imaju kao mogućnost u stacionarnom smještaju), ti gosti bi platili boravišnu pristojbu za 34 dana svog stvarnog boravka 544 kn (34 dana x 2 osobe x 8 kn). Obzirom da su gosti na vlastitom plovilu, plaćaju 588,24% (5,88puta) više, odnosno 3.200 kn, zaključio je Lisjak.
Razmijenjena su mišljenja i o modelima i tehnikama naplate boravišne pristojbe.  Sugovornici su suglasni oko potrebe pojednostavljivanja procesa kao i oko potrebe implementiranja suvremenih tehnologija u ove procese kako bi se nautičari zadržali u Hrvatskoj.Vanjska članica Odbora za turizam Dora Smolčić Jurdana podsjetila je kako je nautički sektor jedan od najpotentnijih u smislu potrošnje gostiju te navedene goste treba stimulirati kao bi zadržali plovila na stalnom vezu u Hrvatskoj.U nastavku rasprave bilo je riječi i o negodovanju međunarodnih nautičkih asocijacija navedenom Uredbom koji apeliraju na negativne posljedice, a izražena je i bojazan zbog mogućeg gubitka stranih plovila na stalnom vezu u Hrvatskoj.U završnom dijelu tematske sjednice predsjednik Odbora za turizam Branko Grčić konstatirao je kako je povećanje boravišne pristojbe za isto vremensko razdoblje problematično te da je potrebno ponuditi alternativne mogućnosti prijave gostiju. Također je istaknuo i važnost psihološkog efekta povećanja boravišne pristojbe za nautičare, bez obzira na imovinsko stanje gostiju. -Svakako su potrebne promjene u sustavu naplate boravišne pristojbe te je za iduću godinu važno uložiti više opreznosti u osmišljavanju modela naplate, zaključio je Grčić.


(SABOR RH, 08. 03. 2018.)