Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer izvijestio je da su tim iznosom financirani programi 180 udruga nacionalnih manjina te još 249 podružnica udruga i ustanova.

Oštriju raspravu potaknuo je istup predstavnika udruge U ime obitelji Luke Mlinarića koji je ponovio već poznati stav te udruge da Srpsko narodno vijeće zloupotrebljava dodijeljenih 3,2 milijuna proračunskih kuna jer je tjednik Novosti kojemu je nakladnik višekratno u tekstovima širio netrpeljivost i mržnju prema hrvatskom narodu.

Zatražio je da SNV vrati ta sredstva te da se obustavi financiranje tjednika na tri godine jer se, kako je kazao, ne bavi promicanjem kulturne autonomije nego propagandom protiv hrvatskog naroda. Ne vidim vezu kulturne autonomije i političkih tekstova, ustvrdio je Mlinarić. Predsjednika Odbora Milorada Pupovca (SDSS) optužio je za političku trgovinu i sukob interesa jer kao predsjednik Odbora odlučuje jesu li ispunjene odredbe natječaja.

Uzvratio mu je Tolnauer da je on predstavnik samo jedne od više od 51 tisuće udruga, te da Savjet njegovo mišljenje cijeni, ali da oni ovdje podnose financijsko izvješće na temelju strogo propisanih kriterija. Poručio mu je da svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja bez da zbog toga bude uznemiravan.

"Tko smo mi da sudimo tekstovima koji imaju karakter i kojima su sudski postupci dali za pravo?", zapitao je Tolnauer, poručivši Mlinariću da ne mogu oni propisivati kriterije što će manjinske novine pisati, niti mogu getoizirati manjine.

Istaknuo je i da ignorira činjenicu da i predstavnici manjina plaćaju porez te naveo da se, primjerice, iz proračuna financira i Hrvatsko slovo koje vrijeđa manjine. Tolnauer je kazao da u Savjetu nisu našli elemente mržnje i netrpeljivosti koje U ime obitelji (UIO) navodi te poručio da će Savjet biti zadnji koji bi bilo što zabranjivao.

Goran Beus Richembergh (GLAS) ocijenio je da udruga U ime obitelji preko svog portala Narod.hr i inicijativa koje pokreće ne širi toleranciju. Istaknuo je da je UIO prijedlogom o načinu izbora zastupnika nacionalnih manjina  uznemirila sve nacionalne manjine.

Beus smatra da kulturna autonomija ne znači getoriziranje nacionalne manjine nego njihovo pravo da propituju svoj suodonos s društvom, većinskim narodom i ostalim nacionalnim manjinama.

Pupovac je, pak, ustvrdio da kulturna autonomija obuhvaća i medijsku sferu, izdavaštvo i obrazovanje, a ne samo folklor. Poručio je da će Odbor i Savjet oštro reagirati na svaki znak širenja netrpeljivosti, ali i ako je ugrožena sloboda izražavanja koja može biti i satirična i ironična. Da je doista riječ o o ugrožavanju suverenosti Hrvatske i hrvatskog naroda, onda bismo reagirali, zaključio je Pupovac.

Za programe kulturne autonomije u 2016. godini najviše je izdvojeno za Srbe (8,7 milijuna kuna), Talijane (6,8 milijuna), Mađare (3,49 milijuna), Čehe (2,82 milijuna) te Bošnjake (1,99 milijuna kuna).

(HINA, 10. 11. 2017.)