Predsjednik Odbora Milorad Pupovac istaknuo je kako je sjednica sazvana kako bi se u raspravu o važnoj temi Istanbulske konvencije uključili ne samo saborski zastupnici, nego i predstavnici hrvatske Vlade, državnih institucija nadležnih za pitanja zaštite ljudskih prava kao i predstavnici nevladinog sektora i civilnih udruga. - Istanbulska konvencija daje višedimenzionalni pravni okvir za zaštitu žena od svih oblika nasilja i potrebno je vidjeti koje korake još treba poduzeti kako bi se pokrenuo postupak potvrđivanja koji se već dugo čeka, kazao je Pupovac.

Većina nazočnih zastupnika, koji su govorili u uvodom dijelu sjednice, apelirali su na to da se ovaj međunarodni dokument koji je Vijeće Europe usvojilo 2011., a Hrvatska potpisala 2013. godine, treba što prije ratificirati u Hrvatskome saboru. Iznesena su mišljenja kako nema razloga za odugovlačenje potvrđivanja Konvencije jer je to u interesu svih žena i djevojčica žrtava nasilja. Pri tom je iznesen podatak kako je u 2015. godini u Hrvatskoj 1375 osoba prekršajno prijavljeno radi nasilja u obitelji, od kojih 77 posto čine muškarci.

Zastupnici i zastupnice osvrnuli su se i na protivnike Istanbulske konvencije, a iznesene su ocjene kako se u javnosti nedovoljno ili uopće ne poznaje sadržaj Konvencije ili se on krivo tumači. Ponovljeno je kako je osnovna dobrobit Konvencije preuzimanje odgovornosti države za zaštitu žena i djece od nasilja i općenito nasilja u obitelji.
Predstavnica Vlade RH, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić, iznijela je pregled aktivnosti koje je ovo ministarstvo poduzelo u cilju prevencije i zaštite žena žrtava nasilja pri čemu se posebno osvrnula na područja aktivnosti koje sadrži Nacionalna strategija za suzbijanje nasilja nad ženama za razdoblje od 2017. do 2022. godine, a među kojima su prevencija nasilja u obitelji, zbrinjavanje i potpora žrtvama nasilja u obitelji, psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, izobrazba stručnjaka koji rade u području zaštite od nasilja u obitelji itd. Osvrnula se i na hrvatski zakonodavni okvir koji sadrži odredbe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je važnost ovog međunarodnog ugovora i zbog usklađivanja hrvatskog nacionalnog zakonodavstva s pozitivnim odredbama Konvencije. – Važni elementi ove Konvencije su uvođenje pokretanja postupka po službenoj dužnosti protiv počinitelja nasilja bez obzira na to je li žrtva odbila svjedočiti ili povukla izjavu, besplatna pravna pomoć za žrtve nasilja, naknada štete žrtvama nasilja i povećanje smještajnih kapaciteta skloništa za žene, kazala je Ljubičić. Osvrnuvši se na posljednja dva elementa, Ljubičić je kazala kako su sve tri Vlade od 2013. g. isticale financijsko-materijalna sredstva kao razlog nedonošenja Zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije.

Na spomenuti Zakon o ratifikaciji i Istanbulsku konvenciju osvrnula se i Helena Štimac Radin, predstojnica vladinog Ureda za ravnopravnost spolova koja je predložila da Hrvatska Istanbulsku konvenciju potvrdi tijekom svojega predsjedanja Vijećem Europe koje započinje 18. svibnja 2018.

Mišljenja o Istanbulskoj konvenciji iznijele su i zamjenice pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, pučke pravobraniteljice, pravobraniteljice za prava djece te predstavnici nevladinih organizacija za ljudska prava i civilnih udruga.


(HRVATSKI SABOR, 06. 03. 2018.)