28.02.2019.

Odbor EP-a traži da se novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom poboljša položaj žena

Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) Europskog parlamenta u utorak je zatražio da se u pravilima za korištenje financijske pomoći EU-a u poljoprivredi državama članicama omogući da dio sredstava namjene za poboljšanje položaja mladih poljoprivrednica i žena u ruralnim područjima.

Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) Europskog parlamenta jučer je s 26 glasova za, 3 protiv i 4 suzdržana, usvojio je mišljenje koje je pripremila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (EPP) o „Utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)“, a koje je sastavni dio reforme ZPP-a.
Stav odbora je da bi se načelo jednakosti žena i muškaraca trebalo bolje odražavati u odredbama ZPP-a sa ciljem poboljšanja sudjelovanja žena u socioekonomskom razvoju ruralnih područja te kako bi rad žena bio vidljiviji i bolje vrednovan. Dosadašnja pravila za korištenje pomoći ženama u ruralnim područjima su, po ocjeni zastupnika, bila presložena te se odbor zalaže da se ona pojednostave i učine fleksibilnijim tako da se državama članicama ostavi mogućnost da po svojoj procjeni dio sredstava usmjere u programe potpore ženama na ruralnim područjima.
Žensko poduzetništvo predstavlja stup održivog razvoja u ruralnim područjima te bi ga države članice trebale promovirati i podupirati u okviru svojih strateških planova i imati mogućnost sredstva usmjeravati i za aktivnosti žena na ruralnim područjima koje nisu izravno vezane uz poljoprivredu, stoji u mišljenju odbora koje je pripremila Petir.
"Ovo mišljenje posebno je važno za žene u ruralnim prostorima jer sam njime tražila da se zadrže tematski potprogrami za žene u okviru Programa ruralnog razvoja kako bi se osigurale potpore ženama poljoprivrednicama te da se na razini država članica prepozna i prizna 'nevidljivi rad' žena u ruralnim prostorima kako bi one mogle ostvariti prava koja im pripadaju“, rekla je hrvatska zastupnica nakon rasprave na odboru, navodi se u priopćenju ureda zastupnice.
Samo 30 posto žena ima status vlasnica poljoprivrednih gospodarstava. Pored navedenog, participacija žena u povlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja je niska, a niti jedna država članica nije do sada uspostavila tematske potprograme za žene u ruralnim prostorima predviđene Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj kakvi primjerice postoje za mlade poljoprivrednike, napominje se u priopćenju.
"Porazna je činjenica da nijedna država članica nije u svoj Program ruralnog razvoja uključila potprogram namijenjen ženama kako bi poduprla žene u ruralnom prostoru te se nadam da će se to uskoro promijeniti jer žene imaju interes za bavljenje poljoprivredom i financijsku podršku koju Unija za to osigurava treba iskoristiti“, kaže Petir. 
Petir ističe kako je važna veća dostupnost društvene infrastrukture nužna za kvalitetan život žena u ruralnim područjima poput specijalizirane medicinske skrbi, njege za starije osobe te veće dostupnosti predškolskih ustanova.
"Kod ulaganja u infrastrukturu, usluge i stjecanje znanja i vještine države članice bi u okviru svojih strateških planova trebale razmotriti izgradnju neophodne infrastrukture koja je dio strategije lokalnog razvoja te je ujedno i prilagođena ženama u ruralnim područjima. Takva infrastruktura trebala bi biti usmjerena na pružanje potrebne pomoći i podrške osnaživanju žena i poticanje njihovog zaposlenja“,.  
"Ženama je potrebno olakšati pristup zemljištu i kreditima te osigurati sva socijalna prava koja trenutno nemaju jer njihov rad na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nije prepoznat i vrednovan stoga je potrebno regulirati profesionalni status seoskih žena“, ističe Petir, navodi se u priopćenju.
Žene u ruralnim područjima često su ekonomski ovisne o suprugu, za njih ne postoji radno vrijeme, a bore se i s nedostatkom osnovnih socijalnih i mirovinskih prava poput bitno nižih mirovina ili pak neplaćenog porodiljnog dopusta, napominje Petir. Gotovo polovica njih nikada ne odlazi na godišnji odmor, a u vrlo maloj mjeri participiraju u procesima donošenja odluka na lokalnoj i regionalnoj razini.
Prijedlog "Uredbe o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike" pripremila je Europska komisija a usvajaju je Europski parlament i Vijeće. Za stajalište Europskog parlamenta o uredbi nadležan je Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj, a Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova pozvan je dati svoje mišljenje, za koje je izvjestiteljica bila članica odbora Marijana Petir.


(HINA, 27. 2. 2019.)

Arhiva