“Industrijski sektori pomorske opreme i brodogradnje desetljećima se nalaze među najvažnijim europskim strateškim industrijama te zapošljavaju oko 450 tisuća ljudi u državama članicama EU-a. Riječ je o važnim sektorima i s ekonomskog i društvenog stajališta, s obzirom na to da pružaju kvalitetno zapošljavanje za velika poduzeća te za mala i srednja poduzeća te doprinose regionalnoj industrijskoj infrastrukturi. U Europi postoji oko 150 velikih brodogradilišta, od kojih su mnoga aktivna na svjetskom tržištu, s tržišnim udjelom od približno 6% kad je riječ o tonaži”, kazao je Jakovčić (IDS/ALDE), priopćio je ured zastupnika.

Brodograđevne nacije u Europi preslabe su, dodao je Jakovčić “da bi se mogle nositi s pritiskom konkurencije iz Azije, posebno iz Kine i Južne Koreje, u kojima postoje nacionalne strategije brodogradnje s jasnim ciljevima.”

U svom obraćanju na plenarnoj sjednici Jakovčić je Europskoj komisiji postavio tri pitanja vezana uz budućnost brodograđevnog sektora.

“S obzirom na inicijativu LeaderSHIP 2020., ima li Europska komisija poseban plan za stvaranje sveobuhvatne industrijske strategije za europski pomorski sektor i sektor brodogradnje kako bi se poduprla dugoročna konkurentnost, gospodarska stabilnost i rast tog važnog sektora? Poduzima li Komisija konkretne mjere za očuvanje i podupiranje visokotehnološke i visoko vrijednosne konkurentne prednosti europske brodogradnje? Ima li Komisija jasnu politiku i mjere na snazi za suočavanje s prijetnjama koje predstavljaju nepoštena međunarodna konkurencija i izostanak globalnih trgovinskih pravila?”, pita zastupnik IDS-a.

U nastavku izlaganja Jakovčić se osvrnuo na stanje i perspektivu hrvatske brodogradnje.

“Dobro mi je poznato koliko je važno osigurati opstanak brodogradnje jer ne govorimo samo o očuvanju radnih mjesta već govorimo o očuvanju znanja i vještine gradnje broda. Uljanik iz Pule, kojega najbolje poznajem, može postati prava europska silicijska dolina brodograđevne pameti i znanosti. Pretpostavka za to je brza i ozbiljna reakcija državnih i europskih institucija. Uz Uljanik, i 3. maj iz Rijeke te Brodosplit i HBT iz Dalmacije još uvijek su poduzeća koja imaju znanje i tržište, ali trebaju europsku i nacionalnu pomoć. Naime, glavni problem je isključivo financijske naravi. Financiranje izgradnje broda i financiranje kupca tog broda, kao što to rade drugi, ključno je za opstanak brodogradnje ne samo u Hrvatskoj”, upozorio je Jakovčić.

“Zato pozivam Europsku komisiju da osmisli i predloži osnivanje posebnog instrumenta kako bi se moglo, na konkurentan način, financirati europska brodograđevna industrija. Često ovdje govorimo o re-industrijalizaciji Europe umjesto da najprije usvojimo efikasne mjere za spas onih industrija koje imaju sinergijsku, tehnološku, znanstvenu i ekonomsku snagu”, istaknuo je Jakovčić i dodao:

“Stoga predlažem da se odmah zaustavi zatvaranje ili likvidacija brodogradilišta u zemljama članicama Europske unije. Naravno da to znači i novo definiranje mjera i kriterija što moraju zajedno učiniti Europska komisija i vlade zainteresiranih zemalja članica. Ne možemo šutke promatrati kako nestaje jedna od ključnih europskih industrijskih grana, a da istovremeno naši partneri u drugom dijelu svijeta provode svoju politiku otvorenih subvencija i pomoći svojoj brodograđevnoj industriji”, upozorio je Jakovčić.

“Razumijem potrebu tržišnog i otvorenog pristupa, ali ako konkurencija netržišno i neliberalno čini sve kako bi spasila svoju industriju onda to moramo činiti i mi. Za mene je potpuno neprihvatljivo zatvaranje očiju pred konstantnim gubitkom udjela europskih proizvođača na svjetskom tržištu”, poručio je Jakovčić.

“Upravo je brodogradnja simbol povezanosti europske industrije jer je baš brod pravi, zajednički, europski proizvod u koji su ugrađeni mnogobrojni materijali i proizvodi od kojih se brod sastavlja u jednoj zemlji, a koji dolaze iz niza drugih europskih zemalja. Zato stvorimo odmah novi koncept i strategiju očuvanja brodogradnje ”, zaključio je Jakovčić.

(HINA, 19. 04. 2018.)